Izbori su završeni. I to možda najvažniji otkako je zemlja postala neovisna. Jer, prvi put će se u parlamentu nalaziti velika prozapadna većina koja bi mogla reformirati državu i povesti je u Europsku uniju.

Prvi put bi u Vrhovnu radu mogli ući mladi aktivisti koji žele mijenjati svoju zemlju u skladu sa slobodarskim i demokratskim idejama. Prošle zime, oni su na ulicama, zajedno sa stotinama tisućama drugih, doveli do svrgavanja korumpiranog i autoritarnog režima predsjednika Janukoviča. Sada preuzimaju političku odgovornost u parlamentu. Tamo će morati pokazati hoće li moći suzbiti utjecaj stare političke elite i oligarha koji u politici slijede prije svega osobne interese.

U novom parlamentu, većina za Europsku uniju

Aktivisti Majdana su pobjednici ovih izbora, baš kao i stranke koje su tamo podržavale politički prevrat - prije svega predjsednikov izborni savez „Blok Petro Porošenko" i stranka "Narodni front" prijelaznog šefa vlade Arsenija Jacenjuka. Ove dve stranke zajedno imaju većinu u novom parlamentu i sada mogu modernizirati zemlju prema europskom uzoru. Osim toga, više stranaka dolazi u obzir za koaliciju s njima. Takav savez bi bio razuman kako bi se mogle sprovesti neophodne i dijelom bolne ekonomske i društvene reforme. Stranka „Samopomoć" koja je jaka prije svega u zapadnoj Ukrajini i koja će prvi put ući u Vrhovnu radu, i možda i stranka „Otadžbina" Julije Timošenko, mogle bi pomoći u stvaranju široke podrške prozapadnom kursu.

Izbori legitimiraju promjenu vlasti

To neće biti jednostavno, između ostalog i zato što i među proeuropskim snagama postoji konkurencija. Osim toga, u parlamentu će osim mnogih novih lica još biti aktivna i stara elita pa i bivši suradnici Janukoviča. Oni su osnovali oporbeni blok. Ukrajinski izborni sustav, mješavina zatvorenih lista i mogućnošću izbora direktnih kandidata, omogućila je očito i ovoga puta da su osobe s velikim bogatstvom i utjecajem mogle kupiti parlamentarne mandate. Populističke i desničarske snage bi također mogle otežati konstruktivni rad u parlamentu. Ali, one su dobile mnogo manji broj glasova nego što se očekivalo. Desnoekstremni Desni sektor nije uspio ući u parlament. Ali i nacionalistička Svoboda i populistička Radikalna stranka nalaze se na silaznoj putanji. Ukrajinci ne gaje prevelike simpatije prema desničarskim poltičarima.

Zbog toga su ovi izbori veliki uspjeh za demokraciju u Ukrajini. Promjena vlasti je ligitimirana. Rusija, koja je dosadašnjoj prijelaznoj vladi osporavala legitimitet i a aktiviste s Majdana nazivala fašistima, ne može se više pozivati na te besmislene argumente. Ukrajinci su se, baš kao i na predsjedničkim izborima u svibnju ponovo uvjerljivom većinom opredjelili za demokratske i umjerene snage.

Čak i činjenica da mnogi zbog rata na istoku zemlje nisu mogli glasati ne utječe na legitimnost izbora. Mandati pogođenih izbornih okruga neće biti popunjeni - do daljnjeg. Nije Kijev onemogućio tamošnje građane u glasanju i sudjelovanju na slobodnim i pravednim izborima, već je to učinila Moskva aneksijom Krima i podrškom separatistima i paravojsci u Donbasu. Ovi izbori će Ukrajinu povesti dalje na putu prema Europskoj uniji. Ljudi u Ukrajini žele tu perspektivu. Jasan rezultat izbora pruža veliku šansu za to. Sada se političari u Kijevu moraju pokazati. A Europska unija bi ih u tome trebala podržati - otvarajući im perspektivu članstva.