Riječi „zima stiže" mogu se čuti svaki put kada se raspravlja o mogućim rješenjima ukrajinske krize. Sad kad je ta zima napokon pred vratima i kada meteorolozi naravlju da bi mogla, za razliku od prethodne, zaista pokazati zube, među opskrbljivačima energentima u Europi se polako širi nemir. Europska unija, Rusija i Ukrajina još uvijek nisu postigle sporazum o tzv. „zimskom paketu" koji bi, bar do proljeća, osigurao tople domove velikog broja građana Europe.

Posljednja poruka iz Bruxellesa je da će EU i Ukrajina „istražiti načine" kako da do 29. listopada, što je samo dva dana uoči isteka dogovorenog roka za isplatu prvog dijela ukrajinskog duga Rusiji, „zatvore financijski jaz". I dok EU, s jedne strane, razmatra kako pomoći Kijevu da do kraja godine isplati 3,1 milijardu dolara duga za plin, što bi osiguralo i nesmetani tranzit ovog energenta do zemalja članica, s druge strane, Bruxelles razmišlja i o „planu B".

Dva scenarija

Razmotrena su tako dva scenarija, prvi po kojem dolazi do potpune obustave uvoza plina iz Rusije i drugi, gdje je ta isporuka „poremećena" na ukrajinskom tranzitnom segmentu, i to u trajanju od jednog do šest mjeseci. Rezultati dobiveni analizom plinskih sustava europskih zemalja, uključujući nacionalne potrebe, mogućnost prelaska na druge energente, infrastrukturu i prekogranična solidarnost i suradnju, upalili su „crveno svjetlo" nad područjem Baltika i zapadnog Balkana. U izvješću Europske komisije navodi se da bi u slučaju "dužeg poremećaja" u isporuci plina domovi u BiH, Srbiji, Makedoniji, ali i Finskoj i Estoniji mogli postati hladni.

Kada je riječ o mogućoj krizi u opskrbi plinom, zemlje na zapadnom Balkanu dijele se u dvije kategorije. Prvu čine Albanija, Crna Gora i Kosovo koje, prema izvješću Europske komisije, nemaju ni tržište niti potrošnju prirodnog plina. U drugoj grupi su BiH, Makedonija i Srbija koje plin za svoje potrebe uvoze prije svega iz Rusije i to preko Ukrajine.

Mađarska - plinsko čvorište

EU ocjenjuje da su kapaciteti nacionalnih infrastruktura tih zemalja za prijenos plina vrlo ograničeni i kao takvi predstavljaju problem za „fleksibilan protok plina iz različitih izvora": „U BiH i Makedoniji postoji samo jedna ruta za opskrbu plinom, a u Srbiji jedna izlazna i jedna ulaza točka bez mogućnosti promjene smjera njegovog protoka", upozoravaju u Europskoj komisiji i predviđaju da bi u slučaju problema u isporuci plina iz Rusije došlo do „ozbiljnih posljedica, uključujući i potrošače u domaćinstvima.

" Procjenjuje se da bi u roku od nekoliko dana, najviše tjedana, dostupnost plina u BiH i Makedoniji bila smanjena za 80 do 100 posto dok bi Srbija, kako zbog domaće proizvodnje i mogućnosti za skladištenje plina, imala sigurnu opskrbu toplana i domaćinstava do veljače 2015. Kao jedno od mogućih internih rješenja za nestašicu plina za grijanje u regiji zapadnog Balkana, Bruxelles navodi mogućnost zamjene ovog energenta naftom (do 30 posto tijekom zime u BiH i Srbiji) ili električnom energijom. No istodobno se upozorava i na nedovoljne zalihe nafte u Srbiji i BiH, ali i na nespremnost industrijskog sektora u ovim zemljama da se prilagodi eventualnoj zamjeni energenata.

U situaciji kada sama EU, koja iz Rusije uvozi preko 50 posto potrebnih energenta, počevši od plina, nafte do ugljena, još razmatra gdje postoji mogućnost pronalaženja „alternativnih izvora", Bruxelles poziva zemlje članice Unije, kao i članice Energetske zajednice (Albanija, BiH, Makedonija, Srbija, Moldavija, Ukrajina i Kosovo) da se ne ograniče samo na nacionalne potrebe već da međusobno surađuju. "Ako budemo radili zajedno, ako pokažemo solidarnost i primijenimo preporuke, ni jedno domaćinstvo u EU neće ostati hladno ove zime", poručio je europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger. U pitanju je, kažu u Europskoj komisiji, izgradnja povjerenja i suradnje na području energetike među europskim zemljama, kako u kriznim tako i u redovnim situacijama. Kao ključna zemlja za povezanost energetske infrastrukture u regiji smatra se Mađarska.

Kao što je to bio već slučaj tijekom plinske krize 2009. godine, Mađarska je jedino čvorište za Srbiju, a kroz nju i za BiH. Mađarska je plinovodom povezana i s Hrvatskom, koja pak može dobiti plin i iz Austrije i Slovenije. Europska komisija pozvala je zato Budimpeštu da potpiše sporazume o sigurnosti isporuke u kriznim situacijama sa susjednim zemljama, kako bi se procijenile potrebe dotoka plina u Mađarsku i tranzita ka susjedima. Mađarska, BiH i Srbija bi u studenom trebalo da počnu konsultacije o pristupu treće strane postojećim plinovodima.

Od Beograda se također traži da osigura efikasan pristup svojim skladištima i plinovodima, kao i da poduzme korake u smjeru izgradnje bugarsko-srpskog konektora koji bi trebalo biti u u potrebi od 2015. EU BiH podsjeća na neophodnost reforme plinskog sektora na nacionalnoj razini koja bi od siječnja 2015. godine trebala omogućiti pristup treće strane svim entitetima, ali i razriješiti pitanje distributera u cilju fleksibilnog korištenja energetske infrastrukture. U Bruxellesu napominju da je među zemljama Balkana dosadašnja suradnja u oblasti energetske sigurnost relativno slaba, kao i dijalog na tu temu s EU o čemu je bilo riječi i na Konferenciji o zapadnom Balkanu krajem kolovoza u Berlinu.