Petkom je poginulo najviše osoba, njih 15, a najmanje srijedom, 4, pokazala je statistika. Prema dobu dana kritično vrijeme je između 4 i 6 te 22 i 24 sati kada je poginulo po 8 osoba, dok je najsigurnije od 2 do 4 sati kada su poginule 2 osobe, kažu u policiji.

Petak je najkritičniji dan i po broju očevida prometnih nesreća, njih 1639, dok je nedjelja najsigurnija s 1061 obavljenih očevida.

Kritično vrijeme u toku dana je od 14 do 16 sati s 1237 očevida, a najsigurnije od 2 do 4 sata s 247 očevida. U kritičnom vremenu bilo je skoro 5 puta više očevida nego u najsigurnijem.

Viktor Forjan iz službe za sigurnost cestovnog prometa rekao je da su zadnjih godina dani vikenda, u pravilu noći, najopasniji po posljedicama jer se tada događa najveći broj prometnih nesreća. Policija stoga, kazao je Forjan, najčešće u to vrijeme provodi posebne akcije.

To što se najveći broj očevida obavlja od 14 do 16 sati objašnjava zakon velikih brojki, odnosno trajanje poslijepodnevne prometne špice.

Jutarnja špica po broju očevida ne iskače iz statistike, a pretpostavlja se da je razlog tome što su ujutro vozači odmorni za razliku od popodneva kad su umorni i nestrpljivi.

Obećavajuće je da nakon 10 godina u 2013. na zagrebačkim cestama nije bilo poginule djece, a nastavljen je i pozitivan trend smanjenja broja lakše i teže ozljeđene djece, kazao je Forjan.

Statistika je pokazala da je lani bilo manje nesreća, ozlijeđenih i poginulih u odnosu na godinu ranije. Broj poginulih rastao je iz godine u godinu od 1960. kada je bilo 90 poginulih, do 1990. kad je bilo 245 poginulih osoba.

Od tada se bilježi trend smanjena broja poginulih pa je za 5 godina, odnosno 1995. bilo 165 poginulih, 2000. - 109, 2005. - 113, 2010. - 88 i 2013. - 63.

"Nadamo se da je dio zasluga za povećanje sigurnosti u prometu na cestama i na preventivnom, odnosno represivnom postupanju policije. Prije 10 godina bila je rijetkost vidjeti motociklistu s kacigom ili vozača sa sigurnosnim pojasom dok je to sada uobičajena stvar", kazao je Forjan.

Lani je obavljeno 9686 očevida nesreća, što je za oko 17% manje nego godinu ranije. Ozlijeđeno je 3559 osoba, odnosno oko 6% manje. Poginule su 63 osobe, što je 6% manje.

Brzina je uzrok skoro svake pete prometne nesreće i zbog nje je poginulo 20 osoba, odnosno gotovo 30% od ukupnog broja poginulih. Godinu ranije poginulo je 28 osoba ili 41,8% od ukupno poginulih. Pijani vozači sudjelovali su u svakoj osmoj nesreći.

U 15 od ukupno 55 nesreća s poginulim osobama, osoba koja je izazvala nesreću imala je nedopuštenu koncentraciju alkohola, od toga 10 osoba veću od 1,5 promila.