Od maslačka bi se u budućnosti mogle proizvoditi automobilske gume, kondomi, gumene rukavice i madraci, a poljoprivrednici bi mogli dobiti novi izvor prihoda. Da se radi o potencijalu kojeg treba shvatiti ozbiljno pokazuje i podatak da je njemačka vlada u projekt testiranja maslačka u komercijalne svrhe uložila 2,5 milijuna eura. U projektu sudjeluje ukupno deset istraživačkih instituta iz cijele Njemačke, a uključili su se i predstavnici industrije.

Svjetska potražnja za prirodnim kaučukom trenutno se u najvećoj mjeri (90%) podmiruje iz drveta kaučukovca koji se masovno uzgaja u jugoistočnoj Aziji. No, potražnja često premašuje ponudu, a kaučukovcu neprestano prijeti gljivična zaraza. Cijene zbog toga divljaju pa su se mnogi proizvođači okrenuli alternativnim izvorima među kojima je i maslačak.

Prosječna automobilska guma sadrži oko 25% prirodnog kaučuka, a prva istraživanja pokazuju da je kvaliteta kaučuka iz maslačka usporediva s kvalitetom koju desetljećima daje kaučukovac.

Pritom je najbolji ruski maslačak (Taraxacum koksaghyz) čiji korijen sadrži najviše "materijala" za kaučuk. Ruski maslačak zanimljiv je i prehrambenoj industriji jer sadrži inulin - biljni polimer koji ima manju kalorijsku vrijednost od ugljikohidrata što ga čini poželjnom zamjenom za šećer.

Projekt testiranja potencijala maslačka trebao bi trajati tri godine i dati temelje za ekonomsko iskorištavanje biljke. Glavni cilj je pronaći optimalne metode uzgoja maslačka koji je već sada vrlo otporan i nezahtjevan.

Poljoprivrednici bi maslačak stoga mogli uzgajati na manje kvalitetnom tlu. Procjenjuje se da je na jednom hektaru zemljišta moguće uzgojiti 350.000 maslačka koji daju jednu tonu kaučuka i dvije tone inulina.