U Hrvatskoj su prema podacima FINE u 2016. tvrtke koje se bave igrama na sreću ostvarile 2 milijarde 700 milijuna kuna prihoda, najviše u proteklih 16 godina.

Pritom su zaradile oko 300 milijuna i zaposlile više od 6.000 radnika s prosječnom plaćom od oko 4600 kuna. Međutim, s druge strane alarmantno je porastao broj maloljetnika koji se klade.

Dok se u Europskoj uniji broj srednjoškolaca koji se redovito klade kreće od 4 do 8 posto, u Hrvatskoj to radi 13 posto maloljetnika. 

Iako zakon izričito zabranjuje ulazak maloljetnika u kladionice ili kockarnice, očito je da se zabrana ne poštuje. Istraživanja su pokazala da je dvije trećine srednjoškolaca sudjelovalo u nekom obliku klađenju ili kockanja.

Priređivači igara na sreću tvrde da se zabrana maloljetničkog klađenja i kockanja strogo poštuje. Međutim, u brutalnoj borbi za profit kladionice provjeravaju dob maloljetnika jedino kada im trebaju isplatiti novac.

Zakon zabranjuje i otvaranje kladionica u krugu od 200 metara od obrazovnih ustanova. Međutim, zakon je pun rupa. Nakon brojnih izmjena kladionice su i dalje uz škole.

I dok država zbog poreznih prihoda tolerira prisutnost kladionica i kockarnica oko škola, cijena koju plaćamo kao društvo na kraju je mnogo viša.