U Hrvatskoj je prošle godine povećan ukupan prirod važnijih vrsta povrća, voća i grožđa, što je rezultat povećanja priroda po hektaru i povećanja zasijanih površina, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Od povrća lani je najviše proizvedeno bijelog kupusa, 66,83 tisuće tona, što je 32 posto više nego u godini ranije. Kupusa je pritom za tržište proizvedeno 56,8 tisuća tona, a preostalo se odnosi na proizvodnju u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe.

Proizvodnja lubenica lani je povećana 26 posto, na 40,38 tisuća tona (38,9 tisuća tona za tržište), rajčica 16 posto, na 37,4 tisuće tona (22.082 tone za tržište) te paprike za 4 posto, na 35,9 tisuća tona od čega za tržište 28.804 tone.

Podaci o proizvodnji voća pokazuju da je lani proizvedeno 93,35 tisuća tona jabuke, što je 16 posto više nego u godini ranije. U intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno je 73,9 tisuće tona tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 19,43 tisuće tona jabuka.

Rast proizvodnje od 44 posto zabilježen je kod mrkve koje je lani proizvedeno 10,95 tisuća tona. Proizvodnja grožđa povećana je 11 posto, na 206,4 tisuće tona, a riječ je o proizvodnji na 34 tisuće hektara.

Prošle je godine povećan i prirod breskvi i nektarina (za 38 posto, na 10,11 tisuća tona), krušaka (za 12 posto, na 9,95 tisuća tona), oraha (za 6 posto, na 7,22 tisuće tona), itd.

Smanjenje priroda pak statistika bilježi kod šljiva (za 21 posto, na 28,37 tisuća ona), mandarina (za 25 posto, na 37,5 tisuća tona) te maslina (za 9 posto, na 32,59 tisuća tona). Uzrok smanjenju priroda šljiva, mandarina i maslina su loše vremenske prilike, napominje se u priopćenju DZS-a o proizvodnji povrća, voća i grožđa u 2009. godini. (hina/metro-portal)