U  studiji Sveučilišta u Nottinghamu znanstvenici su nastojali shvatiti na koliko bi planeta u našem susjedstvu moglao postojati izvanzemaljski život, pretpostavljajući da se život na drugim planetima razvija na sličan način kao što se razvio na Zemlji i uspoređujući to s planetima na kojima se mogla dogoditi slična evolucija.

U studiji je objavljeno da bi na našem Mliječnom putu moglo biti više desetaka aktivnih civilizacija koje samo čekaju da ih otkrijemo. No, to bi također moglo rasvijetliti našu vlastitu sudbinu i sugerirati da su naši izgledi za dugoročno preživljavanje niži nego što smo možda mislili.

"Trebalo bi postojati barem nekoliko desetaka aktivnih civilizacija u našoj galaksiji pod pretpostavkom da je potrebno 5 milijardi godina da se inteligentan život formira na drugim planetima, kao na Zemlji", rekao je Christopher Conselice sa Sveučilišta u Nottinghamu.

"Ideja je gledati na evoluciju, ali na kozmičkoj razini. To izračunavanje nazivamo astrobiološkom kopernikanskom granicom."

Navedena astrobiološka kopernikanska granica dolazi u dva oblika: jedna je "slaba" granica koja sugerira da se inteligentan oblik života na planeti u nekom obliku formira nakon 5 milijardi godina, a druga je "snažna" granica pri čemu se život formirao prije 4,5 milijarde i 5 milijardi godina, piše Independent.

Novo istraživanje koristilo je potonju i pretpostavilo da će se nove vrste trebati razvijati u okruženjima bogatim metalima. Otkrivanje bilo koje civilizacije u našoj galaksiji jako ovisi o tome koliko dobro možemo primiti signale koji se šalju u svemir. Ako ove tehnološke civilizacije traju jednako dugo kao i naša, koja signale u svemir šalje još od prošlog stoljeća, procjenjuje se da bi trenutno moglo postojati 36 inteligentnih civilizacija.

Pa iako je to možda tako, interakcija s njima bila bi teška. Prosječna udaljenost od bilo koje moguće civilizacije bila bi 17 000 svjetlosnih godina, što komunikaciju čini vrlo izazovnom. Drugi je scenarij da smo jedini inteligentni život u galaksiji i da civilizacije izumiru prije nego što ih mi možemo otkriti.

"Naše novo istraživanje sugerira da potraga za izvanzemaljskim inteligentnim civilizacijama ne otkriva samo postojanje načina na koji se život formira, već nam daje naznake koliko će trajati naša vlastita civilizacija", rekao je profesor Conselice.

"Ako otkrijemo da je inteligentan život uobičajen, to bi pokazalo da bi naša civilizacija mogla postojati mnogo dulje od nekoliko stotina godina, ili ako otkrijemo da u našoj galaksiji ne postoje aktivne civilizacije, to je loš znak za naše dugoročno postojanje. Tragajući za izvanzemaljskim inteligentnim životom - čak i ako ništa ne nalazimo - otkrivamo vlastitu budućnost i sudbinu. "

Novo istraživanje vodilo je Sveučilište u Nottinghamu, a objavljeno je danas u časopisu The Astrophysical Journal.