Čak 96 posto europskog urbanog stanovništva je bilo 2020. izloženo razinama koncentracije sitnih lebdećih čestica (PM2.5) koje premašuju preporučene godišnje vrijednosti koje je zadala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 5 mikrograma po metru kubnom.

Pandemija koronavirusa imala je pozitivan učinak na kvalitetu zraka jer su mjere zatvaranja rezultirale manjim cestovnim, zračnim i brodskim prometom 2020., što je smanjilo emisiju štetnih plinova.

Iako se tada razina dušikovog dioksida smanjila, i to čak 70 posto u travnju 2020., opet je 89 posto stanovništva bilo izloženo razinama dušikovog dioksida većima od preporučenih vrijednosti WHO-a, ali samo 1 posto po europskim kriterijima.

Njemačka je u sredini što se tiče vrijednosti PM2.5 no ima najveću prosječnu koncentraciju dušikovog dioksida (NO2) od svih članica Europske unije.

U većim gradovima u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj su se u vrijeme 'lockdowna' razine NO2 smanjile za četvrtinu.

No, ističe EEA, kršenja standarda za kvalitetu zraka su u EU i dalje uobičajena praksa.

EEA ukazuje na veliku razliku između preporuka EU-a o PM2.5 i znanstvenih dokaza o tome kada dolazi do učinka na zdravlje.

"Podaci pokazuju razliku koja dijeli pravne norme EU-a, utvrđene većinom oko 2000. godine, i posljednje smjernice iz 2021. Svjetske zdravstvene organizacije.. utemeljene na produbljenoj analizi zadnjih znanstvenih dokaza o načinima na koji atmosfersko onečišćenje šteti zdravlju", rekao je za agenciju France presse stručnjak za kvalitetu zraka EEA-e Alberto González Ortiz.

Po njemu, revizija europskih direktiva je u tijeku kako bi se uskladile s normama koje koristi WHO.

WHO je u rujnu prošle godine izdao strože smjernice glede onečišćenja zraka.

Europska unija je u svojim politikama za osiguravanje čistog zraka u Europi odredila godišnju graničnu vrijednost za čestice PM2.5 od 15 mikrograma po kubičnom metru zraka .

Dugoročna kvaliteta zraka je u pregledniku EEA iz ljeta prošle godine bila ocjenjena kao vrlo loša ako je koncentracija čestica PM2.5 bila jednaka toj graničnoj vrijednosti ili viša od nje. U toj je kategoriji bilo pet gradova u Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, navodi se u izvješću.

Sitne lebdeće čestice onečišćivač su zraka s najvećim utjecajem na zdravlje u kontekstu uzrokovanja  prerane smrti i bolesti.

EEA procjena kvalitete zraka pokazala je da je izloženost sitnim lebdećim česticama 2018. prouzročila oko 417.000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji.