Završetkom poslijediplomskog studija prema starom ili novom studijskom programu, u 2008. godini ukupno je 871 kandidat stekao akademski stupanj magistra znanosti (67,7 posto), akademski naziv magistar steklo je 14,1 posto kandidata, a sveučilišni specijalist 18,2 posto kandidata.

Udio žena u tome iznosi 54,5 posto, priopćeno je iz Državnog zavoda za statistiku RH. Prosječna starost magistara znanosti, magistara i specijalista jest 36,5 godina. Žene su u prosjeku mlađe (35 godina) od muškaraca (38 godina).

Na Sveučilištu u Zagrebu magistriralo je ili završilo poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij 67,7 posto od svih kandidata, na Sveučilištu u Osijeku 12 posto, na Sveučilištu u Rijeci 7,7 posto, na Sveučilištu u Splitu 7,5 posto, na Sveučilištu u Puli 1,4 posto, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,9 posto, na Sveučilištu u Zadru 0,7 posto, a izvan sveučilišta 2,1 posto.

U 2008. najveći broj magistarskih, stručnih ili specijalističkih radova je iz područja Društvenih znanosti (57,7 posto). Slijedi područje Tehničkih znanosti (13,7 posto), Prirodnih znanosti (7 posto), područje Humanističkih znanosti (6,9 posto), Biomedicine i zdravstva (6,4 posto), Biotehničke znanosti (5,3 posto) te Interdisciplinarno područje (2,2 posto). Najmanje magistarskih radova je iz Umjetničkog područja (0,8 posto).

Najveći broj kandidata zaposlen je u djelatnosti obrazovanje (20,6 posto), zatim u djelatnostima javne uprave i obrane te obvezno socijalno osiguranje (16,1 posto), Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti (10,3 posto), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (9,5 posto), Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (7,5 posto) i dr.

Od ukupnog broja kandidata 95,3 posto ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,7 posto izvan nje.

Udio kandidata koji su sami platili troškove studija jest 57,6 posto, za 33,2 posto platio je poslodavac, za 5,4 posto troškove je platilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a 3,8 posto pripada kategoriji ostalo. (hina/metro-portal)