Dok jedni odumiranje naturističkog turizma vide u njihovoj neprofitabilnosti i zakonu ponude i potražnje, drugi smatraju da je njihov pad rezultat i rastućeg neokonzervativizma u Hrvatskoj.

Jerko Sladoljev iz Udruge top kamping kvaliteta istaknuo je kako je Hrvatska prva u svijetu otvorila komercijalne naturističke kampove, ali i da postoje realni izgledi da će ih prva i zatvoriti. "Naturizam u Hrvatskoj je kao egzotična biljka ili životinja koja izumire", rekao je Sladoljev.

Napominje da je prije desetak dana ministru turizma Darku Lorencinu uputio dopis u kojem ga je upozorio na loše stanje u tom vidu turizma i iznio prijedloge za njegovo poboljšanje.

Sladoljev ističe kako velike turističke kompanije, koje u svom vlasništvu imaju naturističke kampove, ne razmišljaju o zaštiti naturizma, već isključivo profitu. Stoga je ministru Lorencinu predložio da plaćanja PDV-a budu oslobođeni svi koji su investirali u te kampove te da, nakon investiranja, najmanje tri godine budu oslobođeni plaćanja poreza na dobit. "Nije mi odgovorio, ali i ne vjerujem da hoće", kazao je Sladoljev.

Ministarstvo turizma je obznanilo kako se se naturizam ne nalazi među deset turističkih proizvoda koje Ministarstvo u Strategiji razvoja turizma želi razvijati do 2020. "Radi se tu i o ponudi i potražnji. Broj naturista godinama opada te je logično da se kampovi specijalizirani za ovaj vid potražnje i zatvaraju", kaže Ministarstvo.

"Ako destinacija sa svojom Turističkom zajednicom i Turističkim vijećem TZ-a odluči da želi razvijati naturistički turizam, privlačiti tu nišu gostiju te se pozicionirati u promotivnom smislu kao naturistička destinacija, podržat ćemo tu inicijativu", obećalo je Ministarstvo.

U Dalmaciji ostala samo dva naturistička kampa

Sladoljev pak drži da bi naturističke kampove trebalo posebno zaštititi jer će, ako se to ne dogodi, Hrvatska izgubiti tu vrstu turističke ponude, iako se oni i dalje otvaraju u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj.

Kao pozitivan primjer navodi naturistički kamp Valaltu kod Rovinja koji je ove godine, po mišljenju njemačkog i nizozemskog autokluba, dobio nagradu za najbolji europski turistički kamp. Istovremeno, smatra da je Koversada kod Vrsara, naš najveći i najstariji naturistički kamp koji je bio svjetski brand, sada postao samo proječan kamp jer se u njega ne ulaže dovoljno.

Naglašava da su takvi kampovi uvijek bili profitabilni ukoliko se u njih ulagalo, a čak se i u socijalizmu u njih više ulagalo nego danas. "Potrošnja u njima je bila za 20 posto viša nego u drugim kampovima, jer su u njih većinom dolazili imućniji i obrazovaniji ljudi", kazao je Sladoljev. Kao zanimljivost naveo je i da je u Koversadu više godina dolazio i jedan svećenik.

Od svih hrvatskih naturističkih kampova sada se njih oko 90 posto nalazi u Istri i Kvarneru, dok ih u Dalmaciji rade samo dva - "Sovinje" na otoku Pašmanu i "Nudist" na Hvaru.

"Nekada je u Dalmaciji bilo oko 20 naturističkih kampova, a sada ih je deset puta manje", upozorio je Sladoljev objasnivši kako je trend njihova zatvaranja na tom području počeo još 1982. godine.

Jednim od razloga smanjivanja broja naturističkih kampova vidi u tome što u njih sve više dolaze oni koji nisu naturisti i ne poštuju pravila ponašanja u takvim kampovima, pa pravi naturisti ili odlaze u druge kampove ili izvan Hrvatske.

Sladoljev je rekao i kako od svih gostiju koji u Hrvatsku dolaze kao naturisti njih 60 posto dolazi iz njemačkog govornog područja - Nijemci, Austrijanci i Švicarci, a nakon njih tu su Nizozemci i Slovenci. Dodaje kako Hrvata gotovo i nema, a kritiku za to uputio je Društvu naturista Hrvatske (DNH) koje, smatra, nedovoljno radi na regrutiranju novih članova.

Neokonzervativizam jedan od razloga zatvaranja naturističkih kampova

Da se naturizam u Hrvatskoj izgubio kao brand, a Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) slabo ga promoviraju i reklamiraju, smatra i predsjednik DNH-a Davorin Žugčić.

Dodaje i da se današnji naturizam u Hrvatskoj oslanja samo na stare goste i one koje o njemu nešto znaju. Razloge smanjivanja broja naturističkih kampova u Hrvatskoj i posebno Dalmaciji, Žugčić vidi i u tome što za vrijeme Domovinskog rata gosti nisu mogli doći do tih kampova pa su se djelomično preselili u Istru ili izvan Hrvatske. "Promijenio se i managment kampova, a došli su i vlasnici koji nisu voljeli naturizam pa su zatvarali te kampove", rekao je.

Također, iako se, kako je rekao, dugo opirao mišljenju kako je to posljedica neokonzervativizma, Žugčić je kazao da vjerojatno "ima nešto i u tome". Za razliku od Sladoljeva, ne smatra da je samo profit razlog njihova zatvaranja, jer npr. kada je zatvorena Monsena u Rovinju vlasnici nisu dvije godine imali profit. "Njima je trebalo oko tri godine da nakon zatvaranja naturističkog kampa opet ga napune gostima koji nisu naturisti", rekao je Žugčić.

Da je sve veće zatvaranje te vrste kampova posljedica neokonzervativizma drži profesorica sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Branka Galić, koja je i sama naturistica.

"To je neokonzervativizam, koji je vidljiv ne samo u naturizmu već i u politici i u obitelji", rekla je. I iz vlastitog iskustva boravka na Braču uočila je da posljednjih desetak godina, a posebno zadnje dvije, posebno uočljiv trend da gosti u kupaćim gaćicama dolaze na FKK plaže. "To je postalo pošast i naturisti više nemaju gdje", kazala je Galić.

Upozorila je i na sve veću agresivnost turista u kupaćim kostimima, i to posebice mladih, prema naturistima na označenim naturističkim plažama, navevši da je i na jednoj takvoj i sama bila napadnuta od agresivnih 'obučenih' turista.

"Budući kako to nitko ne sprječava, strani gosti koji su godinama dolazili u iste naturističke kampove, više tamo ne dolaze", ustvrdila je.