Tijekom jednog predizbornog skupa u kolovozu 2015. godine je Donald Trump svojoj publici pojasnio njegov odnos prema Saudijskoj Arabiji. U skladu s duhom tog skupa, trebao je nastupiti kao političar. Međutim, oko 30.000 ljudi se obratio poslovni čovjek Trump. Kazao je kako se slaže sa svojim partnerima iz Saudijske Arabije: "Oni od mene kupuju apartmane. Plaćaju 40 ili 50 milijuna dolara. Zašto ih onda ne bi trebao voljeti? Jako su mi dragi."

Trumpovo oduševljenje je imalo svoje razloge: istog tog mjeseca, u kojem je držao svoj govor, Trump je kao poduzetnik prijavio devet novih tvrtki u Saudijskoj Arabiji. One bi trebale biti temelji za projekt izgradnje hotela u Džedi, drugom po veličini gradu u saudijskom kraljevstvu. THC Jeddah Hotel Advisor i DT Jeddah Technical Services Advisor - tako su se zvala dva poduzeća kojima je Trump od tog trenutka upravljao. Četiri od ukupno osam poduzeća, koja sva u svojim nazivima imaju i ime grada, nakon nekoliko mjeseci su ponovno ugašena. Drugih četiri je, međutim, ostalo djelovati. O tome čime se ta poduzeća bave, nema nikakvih javno dostupnih informacija.

Trump želi "spasiti" Saudijsku Arabiju

Trump je svoju spremnost za investiranje na Bliskom istoku potvrdio 2015. godine svojoj kćerki Ivanki. Trumpovo poduzeće, pojasnila je ona, provjerava "brojne šanse u Dubaiju, Abu Dhabiju, Kataru i Saudijskoj Arabiji - četiri područja koja smatramo najinteresantnijima".

U siječnju 2016. se Trump tijekom gostovanja na konzervativnom televizijskom kanalu Fox News još jednom izjasnio o Saudijskoj Arabiji. No, tada je govorio o opasnosti koja sunitskom kraljevstvu prijeti od njegovog susjeda Irana. Teheran namjerava, kazao je, upasti u zemlju: "Oni žele naftu, žele novac i žele mnoge druge stvari." Bez SAD-a Saudijska Arabija ne bi preživjela, kazao je on dalje. "A pitanje je u kojem trenutku bismo se trebali uplesti i koliko će Saudijska Arabija platiti kako bismo ju spasili." Trump je ujedno izrazio odlučnost u "spašavanje te zemlje". "Htio bih zaštititi Saudijsku Arabiju. A Saudijska Arabija će htjeti nama ekonomski pomoći. Prije nego što je pala cijena nafte, zarađivali su milijardu dolara dnevno."

Poslovni interesi na Bliskom istoku

No i u jednoj drugoj većinski muslimanskoj zemlji je Trump očito vidio šanse - u Egiptu. Kod američkog Federalnog povjerenstva za reguliranje financiranja izborne kampanje (Federal Election Commission) je naveo dva poduzeća koja bi mogla imati veze s poslovanjima u Egiptu: Trump Marks Egypt i Trump Marks Egypt LLC. Međutim, Trump posluje i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i to u jednom golf odmaralištu i jednom poduzeću koje se bavi luksuznim nekretninama. Stoga nije isključena mogućnost da se Trump prilikom donošenja odluke o 90-dnevnoj zabrani ulaska u SAD za građane sedam većinski muslimanskih zemalja vodio poslovnim interesima. Tom odlukom su pogođeni državljani Sirije, Irana, Iraka, Sudana, Somalije, Libije i Jemena.

Institut za političke studije u Washingtonu je tu odluku komentirao ovako: "Na spisku pretežno muslimanskih zemalja, na koje se odnose pravila zabrane ulaska u SAD, su - koje li slučajnosti - one zemlje u kojima Trumpov imperij nema nikakvih poslovnih dealova. Izuzetak su također slučajno zemlje poput Egipta ili Saudijske Arabije - većinski muslimanske zemlje u kojima Trump ima veće investicije i poslovna partnerstva." Taj institut upućuje na još jednu 'slučajnost': od 19 napadača od 11. rujna 2001. godine u SAD-u, jedanaest njih su bili državljani Saudijske Arabije. Dvojica su bili građani Ujedinjenih Arapskih Emirata, po jedan je bio iz Egipta i Libanona. Nijedna od tih zemalja nije pogođena zabranom ulaska u SAD. "Sukob interesa?", pitanje je koje postavlja Institut za političke studije u Washingtonu i ujedno ironično odgovara: "Ne." I dodaje: "To je samo slučajnost."

Nejasni kriteriji

Ovisno o procjeni opasnosti, piše New York Times, zabrana ulaska bi se teoretski mogla izreći i za građane drugih zemalja. Kao primjere taj list navodi Tursku, Indiju i Filipine. Opasnost koja proizlazi iz tih zemalja je usporediva s opasnošću iz zemalja koje se aktualno nalaze na popisu. "Ali gospodin Trump njeguje poslovne odnose sa svim tim zemljama. I one su izostavljene s tog spiska", piše NY Times. Naravno, dodaje taj list, to nije prijedlog da se i te zemlje stave na popis. Paušalne zabrane ulaska u SAD novinar NY Timesa smatra općenito zabrinjavajućima. Ali New York Times se zalaže za to da se objave kriteriji na temelju kojih su izabrane zemlje koje su se našle na popisu: "Samovoljni i diskriminirajući karakter te naredbe je sam po sebi loš. Ukoliko predsjednik, međutim, razmotri još i povlastice za poduzeće Trump, onda je stanje još gore."