« Svijet
objavljeno prije 8 mjeseci i 27 dana
STANJE

Trump povećava pritisak na Berlin

Njemački sigurnosni krugovi su skeptični oko zahtjeva američkog predsjednika Trumpa, koji od Berlina traži da prihvati bivše borce IS-a i da im sudi. To neće biti tako jednostavno, tvrde Nijemci

Trump navaljuje...
Trump navaljuje... (Arhiva)
Više o

Donald Trump

,

Njemačka

,

pritisak

Kada se radi o njemačkim borcima iz redova IS-a, međunarodna je diplomacija ipak nešto kompleksnija od jednog tweeta - onog predsjednika Trumpa kojim zahtijeva da Njemačka prihvati te borce i da im sudi. A koliko je kompleksnija vidi se već iz odgovora Sörena Schmidta. On je glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova u Berlinu. Za DW on doduše potvrđuje da u načelu „svi njemački državljani, pa i oni za koje se sumnja da su se borili u redovima takozvanog IS-a, imaju pravo povratka u Njemačku". Sirija je, dodaje, ipak poseban slučaj, kaže da savezna vlada „zbog oružanih sukoba trenutno ne može ponuditi pravne i konzularne usluge njemačkim državljanima koji se nalaze u zatvoru u Siriji". Isto tako na sirijskom teritoriju nije moguće zastupati njemačke interese vezane uz kazneni progon, „jer zbog nedostatka postojeće pravne pomoći nije moguće provođenje policijskih i pravosudnih mjera".

I predsjednik Trump bi morao znati da je njemačko veleposlanstvo u Siriji zatvoreno još od 2012., odnosno da konzularna skrb oko njemačkih državljana u toj zemlji formalno nije moguća. I svejedno je Trump preko vikenda posegnuo za svojim mobitelom kako bi preko Twittera odaslao jednostavnu poruku: „SAD traži od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i drugih europskih saveznika da prihvate više od 800 boraca IS-a koje smo uhitili u Siriji i da im sude."

Nijemci u kurdskim zatvorima

I od te poruke Schmidt i njegove kolegice i kolege moraju stalno nešto objašnjavati - u političkom Berlinu se „rasplamsala" debata o zahtjevima iz Washingtona, pro i contra onoga što piše predsjednik Trump. Jedno se čini jasnim: Trump nije usamljen. I Sirijske demokratske snage (SDF) koje predvode Kurdi već odavno kritiziraju činjenicu da europske države do sada nisu bile spremne na prihvat svojih državljana. Kurdi su najvažniji američki saveznici u Siriji, koju potresa građanski rat. Brojni zatočenici nalaze se prvenstveno u kurdskim zatvorima i logorima na sjeveru Sirije. SDF poziva Ujedinjene narode i da u Siriji utemelji posebne sudove koji bi procesuirali bivše borce IS-a.

Sören Schmidt polazi od toga da se među njima nalazi i poveći dvoznamenkasti broj muškaraca, žena i djece iz Njemačke. "Po saznanjima sigurnosnih službi, ti muškarci i žene od 2013. godine su iz Njemačke putovali u smjeru ratnog područja u Siriji, najprije u Irak, kako bi se tamo priključili terorističkim skupinama i „džihadu". Pravna situacija u većini je slučajeva nejasna, baš kao i ono što se tim ljudima konkretno predbacuje. Samo protiv malog broja tih ljudi već postoje nalozi za uhićenje, odnosno pokrenuti su istražni postupci."

Kazneni progon - težak

Ukupno je oko 1.500 islamista iz Njemačke od 2013. otputovalo u smjeru Sirije i Iraka. Oko 200 tih osoba je poginulo u Siriji ili Iraku. Oko 300 ih se vratilo u Njemačku. Iako sigurnosne službe kod 100-tinjak povratnika raspolažu spoznajama da su ti ljudi aktivno sudjelovali u borbama u Siriji ili Iraku, odnosno da su prošli kroz obuku za borbeno djelovanje, stvarni kazneni progon u Njemačkoj je - vrlo kompliciran. 

Jer čak i kad bi se te osobe, uhićene u Siriji pod sumnjom da su borci IS-a, doista vratilo u Njemačku, nakon stupanja na tlo Savezne Republike bi im se moralo dokazati da su doista sudjelovali u oružanim sukobima u ratnom području. Za izdavanje uhidbenog naloga njemačke vlasti u rukama moraju imati pouzdane informacije o povratnicima. A njih nije lako dobiti, jer na koncu konca u ratnim predjelima ne postoje državne strukture koje funkcioniraju, nema istražnih organa koji bi onda njemačkim kolegama mogli dostaviti te podatke.

Sören Schmidt u razgovoru za DW objašnjava službenu proceduru za skupinu takozvanih „povratnika iz džihada": „Za svaku osobu će se napraviti individualna procjena stupnja potencijalne opasnosti. Gdje god to bude moguće, njemačke će vlasti pokušati deradikalizirati povratnike. Programi podrške poput mjera deradikalizacije, ali i socio-pedagoška i psihološka podrška, pogotovo ciljaju na djecu koja se vrate u Njemačku, djecu koja su možda traumatizirana i uopće ne dolaze u obzir za provođenje kaznenog postupka."

Unatoč svim navedenim poteškoćama, presude su ipak moguće. U Njemačkoj je kažnjivo članstvo u nekoj terorističkoj skupini (u određenim okolnostima se to tiče i inozemnih organizacija) - i to po članku 129b Kaznenog zakona. Osim toga je kažnjiva i priprema teškog nasilnog djela koje ugrožava državni poredak. 

Od 2015. postoji i jedna dodatna odredba, po kojoj je moguće kažnjavanje svih osoba koje zbog sudjelovanja u jednom takvom činu pokušaju otputovati iz Njemačke. Ali i u tom slučaju treba naravno dokazati da je to bio razlog napuštanja zemlje. Presedan već postoji - radi se o presudi jednom mladom čovjeku koji zbog toga mora u zatvor (kazna od 2,5 godine). Presudu je 2017. potvrdio Vrhovni sud.

Piše: Daniel Heinrich/DW
20.02.2019. 08:01:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    20.02.2019. 09:34
    budala
Novi komentar
nužno
nužno