Trojica predloženika za rektora Sveučilišta u Zagrebu predstavili su na današnjoj izvanrednoj sjednici Senata svoje programe rada u kojima su naznačili glavne točke svoje vizije razvoja toga najvećeg hrvatskog sveučilišta za iduće četiri godine.

Programe su predstavili sadašnji rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, predloženik dvaju vijeća - biomedicinskog te prirodoslovnog područja, prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, predloženik Vijeća društveno-humanističkoga područja i dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, te prof. dr. sc. Vedran Mornar, predloženik Vijeća tehničkoga područja i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Tko će od trojice predloženika postati 82. rektor u dugoj povijesti zagrebačkoga sveučilišta, odlučivat će 70 članova Senata na izvanrednoj sjednici 15. travnja. Novi rektor trebat će dobiti natpolovičnu većinu glasova članova Senata, odnosno potporu njih 36.

Predloženici su svoje programe predstavili bez nazočnosti javnosti budući da su, po važećoj praksi, sjednice Senata zatvorene za javnost. Javnosti su pak njihovi programi dostupni na internetskim stranicama Sveučilišta http://www.unizg.hr.

Jedna od zajedničkih točaka programima svih predloženika je i Bolonjska reforma studijskoga sustava koja je aktualizirana i u nedavnim studentskim prosvjedima.

Ka je riječ o Bolonjskom studijskom sustavu, Bjeliš smatra da se on u pravilu pokazao uspješnim u sredinama u kojima su bila ispunjena dva uvjeta: dostatni studijski kapaciteti te stavljanje izlaznih studijskih pokazatelja u prvi plan već u pripremnoj fazi implementacije. Problemi su se pak pojavili u sredinama u kojima ti uvjeti nisu bili ostvareni, a u razdoblju od 2005. do danas oni se najčešće nisu mogli poboljšati jer uvođenje bolonjskog sustava nije bilo popraćeno odgovarajućim dodatnim ulaganjima.

Profesor Hunjak smatra da su ciljevi Bolonjskoga procesa neupitni, ali da njegovu održivost ugrožava to što se u bolonjski proces u Hrvatskoj krenulo nedovoljno pripremljeno te činjenica da nisu osigurana dodatna sredstva. Istaknuo je da nisu napravljene suštinske analize stanja u postojećim obrazovnim programima, a nisu postavljeni ni jasni nacionalni ciljevi reforme. Napominje da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti problemu prepoznatljivosti sveučilišnog prvostupnika na tržištu rada te promovirati ideju da se prepozna vrijednost ishoda učenja kao bitne informacije o zaposleniku.

I profesor Mornar upozorava na to da okruženje još nije prepoznalo prvostupnike koji se pak, boje izlaska na tržište rada koje ih ne prepoznaje te nastavljaju studirati na diplomskome studiju, čime se stvara začarani krug. Zato je za njega nužno upoznavanje okruženja sa stvarnim kompetencijama naših prvostupnika za koje je uvjeren da su spremni za preuzimanje dijela poslova u gospodarstvu. (hina/metro-portal)