Nema normalnog čovjeka smrtnika koji na svojoj koži nije osjetio izravan utjecaj velike gospodarske krize koja još uvijek u većem dijelu svijeta nije prošla. Govorimo dakle o smanjenju plaća i gubljenju radnih mjesta. Upravo zbog toga svi smo morali malo uljepšati i poboljšati svoje životopise - danas za jedno radno mjesto konkurira preko više stotina ljudi i to nije nimalo čudno. Konkurencija je, dakle, ogromna i nemilosrdna. Svaki detalj se broji. Doći do razgovora za posao prava je vještina za koju je potrebno i malo sreće, ali usprkos svemu navedenom i dalje ima onih koji na tim razgovorima čine brojne pogreške zbog koji i dalje ostaje među masom koja traži posao. Ako se na današnjem tržištu poslova ne uspijete prilagoditi činjenici da postoji neravnoteža u moći između stranke koja nudi posao i one koja ga traži, šanse da ćete uprskati intervju su velike, tvrdi Tony Beshara, direktor Babich and Associatesa, konzultantske tvrtke za pitanja zapošljavanja. On ujedno i autor knjige „Acing the Interview: How to Ask and Answer the Questions That Will Get You the Job" (AMACOM, 2008.) u kojoj se pak, kako sam naslov sugerira, čitatelje usmjerava na pitanja i odgovore koji bi im mogli pomoći da dobiju željeni posao.

Beshara tvrdi da je u proteklih 37 godina pomogao da preko 8.500 ljudi nađe posao. On vjeruje kako posloprimci trebaju zapitati što je to što oni mogu dati tvrtki, a ne obrnuto - što ona može dati njima. U slučaju da posloprimac postavi pitanje što tvrtka može učiniti za njega, osoba koja vodi intervju će najčešće promijeniti ponašanje, stav i način ispitivanja zbog čega će se šanse za zaposlenjem smanjiti.

Većina ljudi dolazi na razgovor za posao vjerujući da je to dvosmjerno putovanje, dvosmjerna ulica, ali tijekom samog intervjua to ne može biti dalje od istine. Tvrtke (čitaj: osoba koja vodi intervju) zanima kako pojedinac može doprinijeti tvrtki, a o tome što tvrtka može ponuditi potencijalnom posloprimcu obično se navodi u samom natječaju s tim da vi imate legitimno pravo pitati sve što vas zanima, no važno je to učiniti u pravom trenutku.

Prvo, dakle, morate šarmirati voditelja intervjua, a tek onda možete početi ispitivati o plaći, radnim uvjetima i slično.

Druga pogreška je nepripremljenost za intervju. Priprema znači sve - morate pregledati svoj životopis i proučiti poslodavca i tvrtku, savjetuje Paul Powers, autor knjige „Winning Job Interviews" (Career Press, 2009.), poslovni treneri stručnjak za razvitak karijere. Ogromna većina ispitivača na razgovoru za posao na koji dođete (ako se radi o ozbiljnoj tvrtci) će postaviti između 120 i 135 pitanja, a 75 posto tih pitanja izvući će na temelju životopisa kojeg ste priložili prijavi. Proučite, dakle, svoj CV i sigurno ćete biti pripremljeniji za pitanja koja vas čekaju.

Na kraju, klasična pogreška nakon razgovora za posao je to što malo tko pošalje pismo ili poruku zahvale što je uopće dobio priliku za intervju bez obzira na ishod, zaključuje Powers. Eto, nadamo se da ćete ubuduće obratiti pozornost na ove tri ključne stvari kad je u pitanju traženje posla. Eh, sad još samo da dobijte taj poziv!