Negativne mentalne navike dovest će do  nagomilavanja kilograma koje ne možemo vidjeti na vagi, ali ih osjećamo u svome biću - "kradu" nam radost, motivaciju i čine nas depresivnima. Ovo su neke od najštetnijih mentalnih navika, piše Psychology Today.

Nerealna očekivanja

Očekivanja su vjerovanja o "trebanjima - o tome kakav svijet treba biti, kako se trebamo osjećati, što trebamo postići i kako nas drugi ljudi trebaju tretirati. Kada naša očekivanja nisu ispunjena dolazi do frustracija.

Nerealna očekivanja su ona koja nam drugi nameću, krenuvši od onih najsitnijih dnevnih. Npr. ustajanje ranom zorom kako bismo vježbali jer to čine uspješni ljudi. Ispunjavanje bezbroj dnevnih zadataka, zimovanja, ljetovanja, neprestani osjećaj sreće, veliki stan, automobil koji ne možemo plaćati... Sve ovo može nas dovesti u stanje anksioznosti i depresije, stoga je vrlo bitno razlikovati nerealna od realnih očekivanja, stajati čvrsto na zemlji i iz te pozicije određivati svoje želje i ciljeve.

Pretrpavanja zadacima

Često znamo na sebe preuzeti više, no što možemo odraditi, bilo privatno ili poslovno, što će na koncu dovesti do stresa i mentalnog zamora, a i smanjiti šansu da preuzete obaveze odradimo kvalitetno. 

Zbog čega se pretrpavamo zadacima? Prije svega zato što je u nas usađeno vjerovanje da je zdrvao biti prezaposlen. Zaposlene ljude smatramo uspješnijima, stručnijima i važnijima. Biti prezaposlen je društveno puno prihvatljivije, nego raditi malo. I tako, dok se trudimo zadiviti sebe i druge pretrpanim rasporedom, naše psihičko zdravlje plaća cijenu.

Drugi razlog zbog čega se pretrpavamo obavezama je strah da ne propustimo nešto. Život je pun prilika i ako ih odbijamo riskiramo da propustimo velike stvari. No, dok trčimo za tim da nam nešto ne promakne, gomilamo u sebi stres koji postaje kroničan i vrlo vjerojatno nam skraćuje život, što znači da sami sebi kratimo vrijeme i oduzimamo prilike.

Uspoređivanja

Uspoređivanje s drugima ima svojih prednosti jer nas potiče da se razvijamo, korigira naše ponašanje i usmjerava nas na pravi put. No, bitno je s kim se uspoređujemo. Primjerice, ako se uspoređujemo s vršnjakom koji je kupio stan, a mi još uvijek živimo kao podstanar, mogli bsmo se osjećati jadno pa čak i depresivno. Možda nismo uzeli u obzir da ta osoba dolazi iz bogatije obitelji od naše i ustvari se ne bismo trebali uspoređivati s njom jer nemamo jednake početne pozicije. Kada se s nekim uspoređujemo treba uzeti u obzir što više čimbenika i stvari sagledati što objektivnije.