Ovog petka 22.6. su na snagu stupile carine Europske unije na neke proizvode iz SAD-a nakon što su SAD uvele carine na europski čelik i aluminij. Carine će se naplaćivati i na američki čelik, ali i na odjevne i tekstilne proizvode poput traperica, posteljine ili muških cipela, kozmetiku poput sjenila za oči i ruževa za usne, motocikle, brodice, jahte i čamce, prehrambene proizvode poput kukuruza, riže, brusnica, soka od brusnica, od naranača ili maslaca od kikirikija. Isto tako, carina će se naplaćivati na alkoholne i duhanske proizvode.

Sve nade da će se još postići neki sporazum i da će Washington odgovoriti na poziv europske povjerenice Cecilie Malmström kako je EU "uvijek spreman razgovarati sa SAD-om" i upozorenje da bi "opći trgovački rat" koji prijeti čitavo gospodarstvo mogao dovesti u krizu, pale su u vodu prilično jasnim odgovorom Wilbura Rossa, američkog ministra trgovine.

Jer po njegovom mišljenju, trgovački rat ne prijeti, nego napad na Sjedinjene Američke Države i njegovo gospodarstvo već odavno traje. Godinama je SAD trpio, kaže on, ali tek ovaj predsjednik je odlučio uzvratiti udarac. Američki ministar se potpuno slaže s Trumpovom strategijom izlaganja pritisku trgovačkih partnera sve dok se ne "stvore okolnosti" u kojima će za druge zemlje "biti bolnije ustrajati u trgovinskim preprekama nego ih ukloniti", izjavio je Ross za američku postaju CNBC. Stoga je SAD spreman i na nove carine protiv EU-a, prije svega na osobna vozila. No ako se pogleda razmjena između EU-a i SAD-a, to izgleda kao razmjena prilično ravnopravnih partnera gdje će mnogo toga stradati prije nego što neka strana shvati kako joj je "bolje popustiti".

Najvažniji partner EU-a

Zapravo, ima mnogo istine u izjavi predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da se američke carine "protive svakoj logici i povijesti" već i zbog tijesnih trgovačkih veza preko Atlantika. SAD je daleko najvažnije tržište za EU kamo je 2017. otišlo 20% robe izvezene iz Europske unije u ukupnoj vrijednosti od oko 376 milijardi eura, gotovo dvostruko više nego u Kinu koja je na drugom mjestu trgovačkih partnera EU-a. Istovremeno, SAD je u EU izvezao robe u vrijednosti od 256 milijardi eura. Osim u razmjeni robe, slično je i s trgovinom usluga čija je razmjena dosegla 440 milijardi eura, s time što su je tu SAD u laganom suficitu.

Kod robe, EU u SAD najviše izvozi:

- strojeve (56 milijardi eura)
- lijekove (47,6 milijardi eura)
- vozila (47,6 milijardi eura)
- medicinsku i farmaceutsku opremu (23,7 milijardi eura)

Struktura američkog izvoza u EU je vrlo slična, osim što se tu ističe i izvoz motora i avionskih dijelova gdje pak američke tvrtke ostvaruju veći izvoz.

Trgovina uslugama

U trgovini uslugama SAD pak ostvaruje lagani suficit u razmjeni s EU-om. Po Eurostatu, 2016. je u EU ušlo usluga u vrijednosti od 219 milijardi eura, a iz EU-a u SAD je otišlo u vrijednosti od 218 milijardi eura -  EU je po prvi put u pet godina zabilježio deficit.

Najvažnije usluge koje EU izvozi u SAD su:

- tehničke, trgovinske i druge poslovne usluge (27 milijardi eura)
- transportne usluge (30 milijardi eura)
- financijske i informatičke usluge (svaka po 28 milijardi eura)

Kod američkih tvrtki, prioriteti su sljedeći:

- patenti i druge pristojbe od korištenja intelektualnih usluga (34 milijardi eura)
- putovanja (24 milijardi eura)
- transportne usluge (22 milijardi eura)

Ako se tome dodaju i primarni prihodi poput određenih financijskih transakcija i naplata kamata, onda je bilanca razmjene s EU-om još povoljnija za SAD i u plusu je za 14 milijardi eura.

Njemačkoj je SAD vrlo važan

Od svih zemalja Europske unije je Njemačka daleko najveći trgovački partner kada je riječ o robnoj razmjeni sa SAD-om. Zapravo, njemački izvoz od oko 112 milijardi eura znači da samo iz ove zemlje odlazi gotovo 30 posto cjelokupnog izvoza EU-a u SAD.

S druge strane, gotovo 30 posto američkog uvoza vozila dolazi iz Njemačke, što znači i da je njemačkim proizvođačima tržište SAD najvažnije pojedinačno tržište na svijetu.

Osim sektora transporta, SAD je važno tržište za njemačke strojeve (izvoz 30 milijardi eura) i lijekove (izvoz oko 10 milijardi eura).

No činjenica jest i da Njemačka u razmjeni sa SAD-om ostvaruje golemi suficit od 66 milijardi eura, makar je i važno tržište za američku robu i usluge. S uvozom iz SAD-a od 46 milijardi eura je za sada, dok je Velika Britanija još u EU-u, iza te zemlje (54 milijardi eura), ali daleko ispred treće zemlje u EU-u, Francuske koja uvozi iz SAD-a robe i usluga u vrijednosti od samo 29 milijardi eura.

Iako se možda na njemačkim cestama to ne bi moglo reći, upravo su američka vozila najvažniji izvozni proizvod te zemlje u Njemačku: ona su zaslužna za 12 posto izvoza, što čini oko 6 milijardi eura.

Po podacima američkog Ureda za ekonomske analize, Njemačka je u plusu i u razmjeni usluga, ako se izuzmu već spomenuti primarni prihodi. Američke tvrtke su u Njemačkoj 2017. prodale usluga u vrijednosti od oko 28 milijardi eura, ali je Njemačka SAD-u prodala usluga u vrijednosti od 30,4 milijardi eura.