Jesmo li otvoreni za rad i u našim umirovljeničkim danima? Ako jesmo, kakve poslove bismo i pod kakvim uvjetima radili? S druge strane, ako kategorički odbijamo mogućnost povratka na posao, zašto imamo taj stav i može li ga išta poljuljati? Odgovore na ova pitanja portal MojPosao je doznao provođenjem Istraživanja o radu u mirovini, u kojem je sudjelovalo 2.800 ispitanika.

Četvrtina ispitanika ne želi raditi u mirovini

Istraživanje koje smo proveli otkriva da je svaka treća osoba (35%) otvorena za rad u mirovini - bilo na punu satnicu (9%), bilo na skraćeno radno vrijeme (26%), dok bi 42% ispitanika na rad u trećoj dobi pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje.

Otprilike četvrtina naših sugrađana ne želi raditi u mirovini (23%).

Nešto malo više muškaraca (36%) nego žena (33%) želi raditi u mirovini, ali i više muškaraca kategorički odbija mogućnost zaposlenja u penziji (25% muškaraca i 22% žena).

Visokoobrazovane osobe su otvorenije za rad u mirovini

Što je stupanj obrazovanja ispitanika bio veći, to je i razina njihove spremnosti za zaposlenje u mirovini bila viša. Pa tako i nakon odlaska u mirovinu s radom želi nastaviti 39% ispitanika sa VSS, odnosno 35% onih sa VŠS i 32% ispitanika sa SSS. Također, što su naša mjesečna primanja veća, to smo otvoreniji za rad u mirovini.

Zanimljivo, što smo stariji, i samim time bliže umirovljenju, lakše prihvaćamo mogućnost rada u mirovini. Čak 53% ispitanika starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u penziji (bilo na puno ili na pola radnog vremena), a taj stav dijeli i 36% ispitanika od 36 do 45 godina i 32% onih u dobi od 26 do 35 godina. Najmlađe sudionike istraživanja, pripadnike skupine do 25 godina, najmanje privlači mogućnost rada 'pod stare dane' (31%).

U mirovini želimo nastaviti raditi svoj posao

Kada bi imali mogućnost izbora, većina ispitanika (67%) ističe da bi u mirovini nastavili raditi svoj ''stari'' posao, odnosno onaj koji su obavljali prije umirovljenja, dok trećina ispitanih radije bira mogućnost zaposlenja na nekom drugom radnom mjestu. Žene su otvorenije za promjenu od muškaraca - to potvrđuje podatak da bi 37% žena u mirovini odabralo neko novo zanimanje, dok bi takvu odluku donijelo 29% muškaraca.

Nedostatak novca glavni je razlog povratka na posao

Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše ispitanika bi u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36%) ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33%). Četvrtina ispitanika (24%) bi u mirovini radila zbog osjećaja produktivnosti, a 7% zbog druženja i socijalnog kontakta s drugima.

Manje vremena za obitelj i hobije

Na pitanje o razlozima zbog kojih ne bismo htjeli raditi u mirovini, najviše ispitanika je istaknulo želju za bavljenjem hobijima (41%) i provođenjem više vremena s obitelji (34%). Dio ispitanika je naprosto umoran od trenutnog posla (17%), a neki jedva čekaju prestati raditi kako bi odmorili (8%). U skladu s očekivanjima, muškarci se u mirovini najviše vesele hobijima, a žene vremenu s obitelji i aktivaciji 'baka-servisa'.

Također, kao razloge protiv zapošljavanja umirovljenika, naši ispitanici su isticali potrebu za odmorom nakon višegodišnjeg rada, stav da umirovljenici oduzimaju posao radno sposobnom stanovništvu kao i da više nemaju fizičke i psihičke kapacitete potrebne za rad.

Sami trebamo odlučiti hoćemo li raditi

Većina ispitanika (59%) smatra kako bi odluka o radu u mirovini trebala biti prepuštena na izbor svakom pojedinom radniku. Drugi su pak stava da to ovisi o zanimanju (29%), dok svaki deseti ispitanik vjeruje kako nitko ne bi trebao raditi nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu.

Pohvalno o tvrtkama koje zapošljavaju ispitanike

Gotovo dvije trećine osoba (61%) se pohvalno izrazilo o kompanijama koje zapošljavaju umirovljenike. S druge strane spektra nalazi se 39% ispitanika koji tvrde kako takve tvrtke zloupotrebljavaju trenutnu situaciju i žele proći „jeftinije" sa zapošljavanjem umirovljenika.

Nedostatak radne snage uvjetuje angažman umirovljenika

Mišljenje da je vlada odluku o mogućnosti zapošljavanja svih umirovljenika donijela zbog nedostatka radne snage dijeli dvije trećine ispitanika (66%), dok njih polovica (51%) smatra kako vlada shvaća da umirovljenici nemaju od čega živjeti. Petina ispitanika (20%) ovu odluku vlade smatra reakcijom na želje umirovljenika koji žele raditi.