Studija provedena na miševim sugerira da trauma ili veći stres iz djetinjstva može utjecati na gene i probleme u ponašanju.

Znanstvenici su opisali dugoročne efekte koje stres ima na mladuncima miša u časopisu Nature Neurosciensce.

Miševi izloženi stresu proizvodili su hormone koji su "mijenjali" njihove gene što je izravno utjecalo na ponašanje u kasnijoj dobi.

Ovo istraživanje, tvrde znanstvenici, može otkriti na koji način trauma utječe na nastanak kasnijih problema u životu pojedinca.

Studiju je vodio Christopher Murgatroyd s Max Planck psihijatrijskog instituta u Njemačkoj. On je rekao za BBC da je studija provedena do "molekularnih detalja", odnosno vrlo precizno, čime se pokazalo da stresno iskustvo u ranom životnom periodu može "programirati" kasnije ponašanje.

Da bi to dokazali, znanstvenici su morali izazvati neku vrstu stresa kod malih miševa.

"Odvajali smo mladunčad od majki na tri sata svaki dan i tako deset dana", objašnjava Murgatroyd.

"Radilo se o vrlo malom stresu i na životinje se nije utjecalo na hranidbenoj razini, ali su se osjećale napuštenima."

Istraživači su zaključili da se ti miševi kasnije u životu teže snalaze u stresnim situacijama te su imali slabije pamćenje.

Murgatroyd objašnjava kako su ti efekti izazvani epigenetskim promjenama - stresno iskustvo mijenja DNK nekih životinjskih gena.

Radi se o mehanizmu u dva koraka. Stres izaziva veću proizvodnju hormona koji kasnije izazivaju promjene u DNK. Te promjene se očituju na genu vasopresina, hormona stresa.

Taj gen doslovno bude preprogramiran da proizvodi veće količine vazopresina čija je uloga u centralnom nervnom sistemu povezana s dnevnim ritmovima, agresijom, regulacijom krvnog pritiska i temperature i procesima pamćenja.

Kad su odraslim miševima dali sredstvo koje blokira djelovanje vazopresina, njihovo se ponašanje vratilo u normalu.

Iako se studija obavila na miševima, znanstvenici misle da se nešto slično događa i s ljudima te nastoje istražiti na koji način trauma iz djetinjstva izazivaju kasnije probleme u ponašanju kao što su agresivnost ili depresija.