Međunarodni sud pravde utvrdit će do kraja iduće godine pravnu odgovornost država iz Pariškog sporazuma. Ujedinjeni narodi zatražili su prošle godine savjetodavno mišljenje od Međunarodnog suda pravde u Haagu - glavnog pravosudnog tijela UN-a - na dva pitanja. Koje su obveze država prema međunarodnom pravu da zaštite klimatski sustav i okoliš od antropogenih emisija stakleničkih plinova? I koje su pravne posljedice za države koje činjenjem ili propustima štete klimatskom sustavu i okolišu?

Rok za dostavu izjava država bio je 15. kolovoza. Produžen je u svibnju nakon što je ICJ mjesec dana ranije primio rekordnu 91 izjavu. Očekuje se da će sud otvoriti usmenu raspravu nakon isteka roka i da bi mogao donijeti službeno mišljenje krajem sljedeće godine. Izjave još nisu javno objavljene, pa je sada na svima da učine koliko mogu kako bi pomogli sucima da donesu svoju odluku.

Kao što smo već pisali, do kraja prošle godine u cijelom svijetu pokrenuto je 2666 klimatskih parnica. Većina podnositelja zahtjeva su pojedinci, mladi i stari, kao i nevladine organizacije (NVO). Svi žele pozvati vlade i tvrtke odgovornima za njihova obećanja o klimatskim promjenama. Godine 2022. Međuvladin panel za klimatske promjene priznao je da, ako budu uspješni, klimatski sporovi "mogu dovesti do povećanja ukupne ambicije zemlje da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama".

Iako je doneseno je nekoliko značajnih presuda, npr. u svibnju su sudovi u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu zasebno utvrdili da politika njihove vlade neće ispuniti ciljeve smanjenja emisija koji su utvrđeni zakonom. Ima i suprotnih rezultata, pa je donji dom švicarskog parlamenta glasao 12. lipnja za odbacivanje presude kojom se nalaže toj zemlji da učini više u borbi protiv globalnog zatopljenja.

"Mnogi klimatski sporovi zaglavljeni su u labirintu procesa i procedura. U nekim slučajevima, stranke u postupku, uglavnom korporacije, kreću u protu sporove, u biti osporavaju klimatske zakone koji im se ne sviđaju" mišljenje je novog uvodnika u časopisu Nature.

Autori Naturovog teksta smatraju da bi ulazak najvišeg svjetskog suda mogao promijeniti situaciju: "Ovo bi mogao biti jedan od najdosljednijih događaja u klimatskoj politici od samog Pariškog sporazuma".

Na primjer, prošlog rujna Kalifornija je pokrenula pravni postupak protiv pet najvećih svjetskih naftnih kompanija: BP-a, Chevrona, ConocoPhillipsa, Exxona i Shella i njihovih podružnica, tražeći da plate "troškove svojih utjecaja na okoliš, zdravlje ljudi i Kalifornije" te da osiguraju sredstva za život i pomoć u zaštiti države od šteta koje će klimatske promjene uzrokovati u godinama koje dolaze.

Ured brazilskog javnog tužitelja i Brazilski institut za okoliš i obnovljive prirodne resurse traže naknadu štete posebno zbog emisija stakleničkih plinova uzrokovanih nezakonitom sječom šuma.

Mišljenje ICJ-a, iako neobvezujuće, bit će posebno važno za zemlje s niskim i srednjim dohotkom, koje imaju relativno manji pristup stručnosti u klimatskoj znanosti, politici i pravu od zemalja s visokim dohotkom