Novac u društvu ima svoju monetarnu i propagandnu ulogu. U prvom redu novac služi kao sredstvo plaćanja i kao mjerilo vrijednosti dobara i usluga. No, osim toga ima i svoju političko-propagandnu ulogu pomoću koje izdavač šalje javnosti poruku određenog sadržaja.

Obično su izdavači novca središnje banke iza kojih stoji država, tako da su na novčanicama prikazani oni motivi i sadržaji za koje država želi da ih njeni građani vide. Kada se na novac stavljaju ljudi, onda se tu u pravilu radi o vladarima te zemlje; značajnim osobama iz povijesti; političarima i državnicima; znanstvenicima; piscima; umjetnicima i sl.

Socijalistička Jugoslavija je tek krajem 1985. odlučila na svoj novac postaviti lik Josipa Broza Tita i to na novčanicu od 5000 dinara. Ta novčanica je u to vrijeme bila najvrjednija novčanica u optjecaju. Na licu novčanice je bio lik ostarjelog Josipa Broza Tita, a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi su trebali biti svojevrsni poziv na jedinstvo zemlje koja je već pucala po šavovima.

Ono što je neobično da Jugoslavija nije bila prva zemlja koja je na svoje novčanice stavila Josipa Broza Tita, već je to učinila jedna druga zemlja - Republika Gvineja.

Ova afrička država je uvela novu valutu 1971. godine i nazvala je syli. Riječ „syli" na jeziku naroda Malinke znači „slon". Jedan gvinejski syli se dijelio na 100 caurija. Cauri [kauri] je inače naziv za specifične školjke koje su u prošlosti korištene kao primitivni novac.

Na svoju najveću novčanicu od 500 sylija s godinom 1980., Centralna Banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Josipa Broza Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Ova novčanica je puštena u optjecaj 16.04.1981., a povučena je tijekom 1985. godine kada je ponovno uveden gvinejski franak. Nije poznato gdje su ove novčanice tiskane, ni tko je autor likovnog rješenja. Dimenzije novčanica su 172 x 94 mm, na njima prevladava smeđa boja, a od zaštitnih elemenata imaju specijalni papir i vodoznak.

Na licu novčanice, u lijevom dijelu, je lik Josipa Broza Tita u odijelu s pogledom blago usmjerenim na desno. Desno od Titovog lika je veliki naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku: PET STOTINA SYLIJA i datum: 01.03.1960.

Ispod toga su potpisi ministra financija Ismaela Tourea i guvernera centralne banke: Lamina Condea.

Serijski broj novčanice se sastoji od dva slova i šest znamenki. Otisnut je u crnoj boji i pojavljuje se na dva mjesta na licu novčanice.

Svi elementi koji se javljaju na licu novčanice su smješteni unutar smeđeg ukrasnog okvira. U gornjem dijelu ovog okvira se nalazi naziv emisijske ustanove na francuskom jeziku: CENTRALNA BANKA REPUBLIKE GVINEJE. U donjem dijelu okvira; lijevo i desno su oznake nominale 500, a u središnjem dijelu je godina: 1980. Iznad ove godine je i upozorenje za krivotvoritelje.

Na naličju novčanice u njenom središnjem dijelu je prikaz Palače Naroda u Conakryu, glavnom gradu Republike Gvineje. Ovaj prikaz zgrade je isto smješten unutar smeđeg ukrasnog okvira. U donjem dijelu okvira je naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku: PET STOTINA SYLIJA. U lijevom gornjem i desnom donjem kutu okvira su oznake nominale 500.

Sama ova novčanica nije neka velika posebnost u numizmatičkom svijetu, ali je jako povijesno zanimljiva jer je na njoj prikazan bivši predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Samo od sebe se nameće pitanje - zašto?

Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su u većini slučajeva to osobe koje su značajne za tu zemlju i koje s njom imaju direktnu vezu. Jako je neobično da se na njima prikazuje čelnik neke druge zemlje. Još je neobičnije za jednu afričku zemlju, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu jednog Europljana i to bijelca.

Međutim, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda cijela priča o Titu na novcu ove afričke zemlje dobiva svoj smisao. Naime, tema ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova od 500 sylija, je antikolonijalizam i antiimperjalizam.

Osim Josipa Broza Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su i drugi strani politički čelnici: marokanski kralj Mohamed V. na novčanici od 2 sylija; bivši predsjednik Gane Francis Nwia Kofie Kwame Nkrumah na 5 sylija; bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patrice Lumumba na 10 sylija; kralj Dahomeja, Behanzin na 25 sylija; te kralj Labea, Alpha Yaya Diallo na 50 sylija. Na novčanicama od 1 i 100 sylija prikazani su ljudi iz Gvineje: Mafori Bangoura i Samory Toure.

Svim tim ljudima je zajednička borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja.

Josip Broz Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme kada je Republika Gvineja bila dio „Pokreta nesvrstanih", a sam Tito je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta. Nadalje, Tito je bio vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U vanjskoj politici se zalagao za neovisnost i samostalnost afričkih zemalja i mnoge od tih zemalja je aktivno podupirao na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Zato na kraju i nije neobično što su baš njega Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena.

Izvor: www.numizmatika.net