Svjetlost iz dalekih galaksija, milijardama svjetlosnih godina udaljenih od nas, toliko je slabašna da se iz vidljivog spektra pomakne u infracrveni segment i postane toplina. Može ju se detektirati samo instrumentima ohlađenim na gotovo apsolutnu nulu. Američka agencija za istraživanje svemira, NASA, gradi novi svemirski teleskop koji će biti 'cool' u oba smisla riječi.

U potpuno 'čistoj' prostoriji NASA-inog Svemirskog centra Goddard, kraj Washingtona, inžinjeri grade novi, infracrveni svemirski teleskop, nazvan po drugom direktoru NASA-e, Jamesu Webbu. Nadaju se da će im teleskop, kad bude postavljen u svemiru, 2014., pomoći da zagledaju milijarde svjetlosnih godina u prošlost. Jonathan Gardner, jedan od vodećih znanstvenika projekta, kaže da će 6 i pol metarsko ogledalo teleskopa biti sposobno zamijetiti iznimno slabašne infracrvene signale, jer će samo biti držano na jako niskoj temperaturi - minus 273 celzijeva stupnja, vrlo blizu apsolutne nule. Ogromni izolacijski zaslon, veličine teniskog igrališta, štitit će ogledalo od topline i Sunca i Zemlje. No, kako će znanstvenici moći gledati u prošlost? Jonathan Gardner objašnjava:

"Možemo gledati u prošlost zato što svjetlosti treba vremena da dođe od jednog mjesta do drugog. Dakle, što dalje i dalje gledamo, to dulje treba svjetlosti da dodje od mjesta gdje je bila emitirana do našeg instrumenta. Dakle, gledamo unatrag u vremenu. A, ako pogledamo dovoljno daleko, vidimo situaciju kakva je bila u vrijeme kad je svemir bio mnogo mlađi nego što je danas, kada je ta svjetlost bila emitirana iz nekih mnogo mlađih galaksija. Gledamo svemir kad je bio jako mlad, pogled nam dopire unatrag skoro do Velikog praska."

Gardner kaže da znanstvenici žele znati kada su se formirale prve galaksije. Kako su izgledale? Kako su se stvorile prve zvijezde? Mnogi se znanstvenici nadaju naći nešto za što danas ni ne znamo da postoji. Teleskop Webb bit će opremljen s tri infracrvene kamere, osjetljivije nego bilo koje ranije. No, najzanimljiviji dijelovi su specijalna ogledala, prevučena zlatom, koja tvore veliko primarno ogledalo.

"Primarno ogledalo čini osamnaest heksagonalnih segmenata. Svaki od tih segmenata ima vlastitog pokretača. Dakle, za čitavog trajanja misije, dok god je teleskop u orbiti, mi možemo slati komande za pomicanje tih segmenata i tako ih stalno držati u zajedničkom fokusu."

Jonathan Gardner kaže da će novi teleskop biti dostupan znanstvenicima iz čitavog svijeta, čiji će projekti biti odabrani u skladu s njihovom znanstvenom vrijednošću.

"Pozvat ćemo astronome da predaju prijedloge svog rada. Bilo koji astronom, s bilo kojeg sveučilišta, u bilo kojoj zemlji, može napismeno predati što želi raditi s teleskopom. Odbor - sastavljen vjerojatno od stotinjak astronoma - razmotrit će prijedloge za svaku godinu i odabrati one koji će rezultirati najboljom znanošću."

Novi teleskop bi trebao biti lansiran 2014. godine, a očekuje se da će raditi oko deset godina. Životni vijek mu je ograničen količinom goriva u mlaznicama, koje će se koristiti za povremeno prilagođavanje njegovog položaja u svemiru. S obzirom da će biti postavljen na udaljenosti od milijun i pol kilometara od Zemlje, astronauti neće moći dolaziti do njega da bi donijeli još goriva.