« Biznis
objavljeno prije 3 mjeseca i 20 dana
PROBLEMI?

Tamna strana turizma

Godinu za godinom turistička branša obara rekorde. U međuvremenu preko 1,3 milijarde putnika godišnje kruži svijetom. No domaće stanovništvo i okoliš sve više pate pod tim teretom

Masovni turizam - veliki problemi
Masovni turizam - veliki problemi (Arhiva)
Više o

turizam

,

problemi

,

zagađenje

Vrhunac je turističke godine. U Bangkoku, na Sredozemlju ili na mnogobrojnim kruzerima milijuni turista provode godišnji odmor. No ne radi se više samo o jedinom odmoru u godini. U Njemačkoj, prema podacima Općeg njemačkog automobilskog kluba (ADAC) u međuvremenu svaki treći građanin dva puta u toku jedne godine putuje na odmor. Svaki šesti putuje i više od dva puta godišnje na odmor. Trend nekoliko godišnjih putovanja nije ograničen samo na Njemačku.

Globalna eksplozija broja turista povezana je s povećanim brojem letova u niskobudžetnom sektoru s jedne strane i činjenicom da si sve više ljudi diljem svijeta može priuštiti odlazak na putovanja, kao što je to slučaj s Kinom, s druge strane. Dok si je 1995. diljem svijeta putovanje moglo priuštiti 531 milijun ljudi, prošle godine se ta vrijednost popela na 1,3 milijarde.

Svijet je selo

Bilo da se radi o „backpack" putovanju kroz Južnu Ameriku, ronjenju na Filipinima ili „all inclusive" odmoru u Turskoj: zahvaljujući jeftinim letovima, Airbnb-u, povoljnim automobilima za iznajmljivanje, današnjim turistima je gotovo sve moguće. I još jedan aspekt igra važnu ulogu: „Činjenica da prijatelji i poznanici praktički live preko Instagrama ili Facebooka mogu pratiti na kojem dijelu svijeta se upravo nalazimo, mogu pratiti naše putovanje, vrlo je važna", kaže Tim Freytag, profesor za humanu geografiju sa Sveučilišta u Freiburgu. „Putovanja su postala sastavni dio našeg predstavljanja svijetu. Ponekad se stječe dojam da se cilj putovanja bira isključivo prema tomu koliko je prikladan za predstavljanje na Instagramu", kaže Freytag.

Dijagnoza: „turistifikacija"

Ovaj trend već odavno poprilično ide na živce domaćem stanovništvu, kao npr. u Veneciji koja je okupirana tisućama gostiju koji na nekoliko sati silaze sa svojih kruzera i paraliziraju grad. Na Majorci su građani prošle godine i prosvjedima pokazali što misle o prepunim plažama, nedostatku vode i stambenog prostora i pijanim turistima.

Posebno je pojačan turizam u gradovima što, kako objašnjava Freytag, sa sobom donosi manjak stambenog prostora u pojedinim četvrtima. I lokalne uslužne djelatnosti se prilagođavaju najezdi turista. U nekim dijelovima Berlina je lakše pronaći suvenirnicu nego pekaru. „Takozvana turistifikacija ima sličan efekt kao i tzv. gentrifikacija (podizanje cijena stanova u jednoj četvrti uslijed promjene strukture stanovništva, op.ur.). Siromašniji stanovnici bivaju potisnuti, čitavi dijelovi grada postaju jednolični", kaže Freytag.

Tipično njemački?

„Turist uništava ono što traži u trenutku kada to i pronađe", primijetio je još krajem pedesetih godina prošlog stoljeća njemački pisac Hans Magnus Enzensberger. More turista oduzima autentičnost kulturnim spomenicima: ta teorija za profesora Freytaga ne funkcionira u potpunosti. „Dio autentičnosti se uvijek gubi no sve ovisi o gledištu promatrača: dok za njemačkog promatrača dvorac Neuschwanstein zbog mora turista u međuvremenu djeluje poput kulise, za posjetitelje s dalekog istoka se radi o posebno autentičnom, tipično njemačkom ili bavarskom mjestu", kaže Freytag.

Na uštrb okoliša

I na kraju ne treba zaboraviti posljedice po okoliš. Prema podacima kojima raspolaže znanstvenik Jürgen Schmude, turizam je odgovoran za oko pet posto globalnih štetnih emisija koje time utječu i na klimatske promjene. „Posebno dolasci i odlasci avionom skrbe za rastuće emisije ugljičnog dioksida." Kako tvrdi ovaj stručnjak za turizam, dodaci cijeni karata, kojima putnici mogu „neutralizirati" negativni ekološki učinak svog putovanja, se gotovo i ne koriste. I na samom licu mjesta turisti nanose štetu okolišu kroz stvaranje otpada, povećanu potrošnju vode ili neoprezno ronjenje. Kruzerski turizam pripada u štetnije oblike turizma, smatra ovaj profesor sa Sveučilišta Ludwiga Maximiliana u Münchenu.

 

Turizam u Europi cvjeta

Na kraju ostaje pitanje: kako se suprotstaviti štetnom turizmu? „Nema tu nekog opće primjenljivog koncepta. Političari i branša moraju uvijek imati na oku kritičnu granicu izdržljivosti za svoj grad ili regiju. Protumjere bi mogle biti jača koncentracija na predsezonu ili jednostavno ograničenje broja kreveta", kaže Schmude.

Na izazove budućnosti nema nitko odgovora. 2030. bi se broj globalnih turista mogao udvostručiti. Unatoč alarmantnim prognozama, znanstvenici poput Freytaga odbijaju gledati na turizam samo kroz pesimistični rakurs. „Ova branša još uvijek djeluje pozitivno na procese poput približavanja kultura ili privredni razvoj pojedinih regija."

Tu naravno ostaju i „blage" alternative. Kako bi bilo da se sljedeći odmor ne provede u turističkom resortu na drugom kraju svijeta nego na planinarenju kroz šume u okolici?

Piše: Ines Eisele/DW
23.08.2018. 08:01:44
Novi komentar
nužno
nužno