« Biznis
objavljeno prije 2 mjeseca i 26 dana
NAPREDAK?

Hrvatsko gospodarstvo profitiralo od EU-a

Od članstva u Europskoj uniji Hrvatska je povećala trgovinsku razmjenu s članicama EU-a, ali i sa zemljama CEFTA-e. No, hrvatski vanjsko-trgovinski deficit je i dalje velik.

Koliko je zapravo koristi?
Koliko je zapravo koristi? (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

gospodarstvo

,

EU

Znatno veća robna razmjena sa zemljama članicama Europske unije, ali i dalje uz veliku nepokrivenost uvoza izvozom - osnovni je rezime trgovinske bilance Hrvatske u posljednjih pet godina. Točnije, otkako je Hrvatska ušla u EU. Prema informacijama koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom se u razmjeni s pojedinim zemljama ističu - po značajnijem pomaku - odnosi prema Danskoj, Belgiji, Bugarskoj i Rumunjskoj. S druge strane, na gotovo istim pozicijama ostao je izvoz i uvoz na relaciji s članicama CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija), a to su većinom zemlje Balkana koje još nisu u Europskoj uniji.

Obratili smo se tim povodom određenim ekonomskim stručnjacima iz Hrvatske i regije. No, prije njihove analize, predstavimo još i konkretne podatke u vezi s europsko-unijskim trgovinskim partnerima Hrvatske. Ukupna razmjena Hrvatske sa zemljama EU-a, usporedimo li 2012. i 2017. godinu, porasla je za pedeset posto, točnije sa 17,4 milijarde eura 2012. na 26,2 milijarde eura 2017. godine. Hrvatska pokrivenost uvoza izvozom pritom se nešto poboljšala, pomaknula se s 48 na 53 posto, a takav disbalans jasno se očituje i s obzirom na pojedinačne partnere, osobito uslijed rasta ukupne razmjene.

Vrijednost izvozno-uvoznog poslovanja između hrvatskih i danskih poduzeća u tom razdoblju povećana je dvaput, ali je pokrivenost uvoza izvozom s hrvatskoga gledišta pala s 34 na 23 posto, što znači da je puno više robe uvezeno iz Danske nego što je u nju izvezeno iz Hrvatske. Razmjena s Belgijom povećala se 2,2 puta, a pokrivenost uvoza izvozom je narasla s 49 na 51 posto. Zanimljivo je da najveću stavku u hrvatskom izvozu prema Belgiji za 2017. drže proizvodi od ljudske i životinjske krvi, s iznosom od približno 101 milijun eura. Posrijedi su krvni pripravci poput derivata, seruma, cjepiva i sličnog, pa je dobro uočiti kako je u pitanju potentno tržište i na zapadu, ne tek na već potvrđenom istoku.

Profit na krvi

Nažalost, nije riječ o Imunološkom zavodu koji je u Hrvatskoj držao primat u tim poslovima, ali već godinama nema mogućnost ozbiljnije proizvodnje i izvoza. Danas profit ubiru inozemne tvrtke koje su preuzele pripadajuće kapacitete u Hrvatskoj.

Raseljavanje nije dobro razvojno rješenje

Ali, završimo ovaj pregled istaknutijih razmjena s članicama EU-a: s Bugarskom je ona za Hrvatsku porasla dvaput, a s Rumunjskom je veća 1,54 puta. Pokrivenost uvoza izvozom s Bugarskom je narasla s 40 na 56 posto, s Rumunjskom sa 70 na 84 posto. To su svakako osjetno bolji rezultati od onih prema industrijski razvijenijim članicama EU-a, govorimo li o primjerima značajnijih pomaka u iznosu razmjene.

„Evidentno je da Hrvatska spram glavnog dijela EU-a i dalje ne uspijeva poboljšati pokrivenost uvoza izvozom", rekao nam je hrvatski ekonomski analitičar Guste Santini, pa hrvatska poduzeća „da bi funkcionirala, moraju drugdje otvarati radna mjesta". On skreće pozornost na činjenicu da Hrvatska tako još uvijek uvozi višak izravnih stranih poreza, kao što se npr. kupnjom njemačkog automobila uvoze i svi izravni porezi koje Njemačka na njemu ubire: „Konačni efekt, zbog nemogućnosti da se građanima osiguraju potrebna dobra, jest deficit u smislu većeg zaduženja Hrvatske od drugih, nego drugih od nje."

„To je dakako već kronična, a veoma opasna pojava. Robe su nam generalno loše, usluge dobre, ali zahvaljujući komparativnim prednostima u vidu prirodne rente. Sama politika ni to ne umije iskoristiti. Sad pak ne uviđamo da se određeno budžetsko stabiliziranje Hrvatske u novije vrijeme odvija primarno zbog egzodusa nezaposlenih, što znači i manje rashode za socijalnu pomoć i zdravstvo. No ako raseljavate zemlju, to baš i nije neko razvojno rješenje. A drukčije nije ni moglo biti, ukoliko znamo da je Hrvatska ušla u EU bez industrijskih strategija ili, recimo, pripreme agrara za novi kontekst", drži Guste Santini.

Privreda napreduje unatoč politici

Ovaj ekonomist upozorava i da zemlje s kojima Hrvatska ima izrazit trgovinski suficit - Srbija, Bosna i Hercegovina - teže uravnoteženijem odnosu. Drugim riječima, Hrvatska će ubuduće imati manje povlastica u odnosu na dotične zemlje. Trenutno stanje i petogodišnji pomak, nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA-e i ulaska u EU, izgleda tako da je ukupna razmjena Hrvatske s članicama toga slobodno-trgovinskog saveza, usprkos ranijim bojaznima, porasla za gotovo četvrtinu. Iznos je porastao s oko 3,06 milijardi eura na približno 3,8 milijardi, ali izvoz Hrvatske tamo više nije dvaput veći od izvoza, nego 1,8 puta.

„Takodjer, inzistiranje Hrvatske i lobiranje preko dužnosnika EU-a da zadrži isti status u trgovini sa zemljama CEFTA-e kada je već pristupila EU-u, stvorilo je političke tenzije koje je bilo teško nadići, posebno u BiH. Podsjećam i na slučaj Agrokor, gdje su firme iz BiH oštećene dugovanjima te kompanije, a slično je bilo i u Srbiji", kazala je Cenić. Ona ističe da bez detaljnijih pokazatelja ne može reći nešto više o novijoj prilagodbi poduzeća iz Hrvatske u području CEFTA-e, ali smatra da privreda i u Hrvatskoj i u ostatku regije generalno opstaje usprkos, a ne zahvaljujući državnim politikama.Po tumačenju HGK-a, hrvatske tvrtke u većem broju slučajeva, uoči ulaska u EU, radi održanja udjela cjenovno su prilagodile ili izmjestile dio proizvodnje u Srbiju i BiH. Tradicionalno, BiH je područje najvećih inozemnih ulaganja firmi iz Hrvatske, dok im je Srbija na četvrtom mjestu. Dobro se to vidi po širenju npr. Atlantic grupe i Vindije, o čemu mediji redovno pišu. „Za Hrvatsku je zona CEFTA-e bila i ostala najvažnije tržište jer ima konkurencijsku prednost u odnosu na zemlje koje nemaju gotovo nikakvo ulaganje u istraživanje i razvoj", rekla nam je bosanskohercegovačka ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Piše: Igor Lasić/DW
22.08.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno