Različite metode kriptiranja počele su se razvijati vrlo rano. Stari Egipćani su, na primjer, robovima tajne poruke urezivali u kožu obrijane glave, čekali da kosa ponovno naraste te robove poslali da prenesu poruke odabranim osobama. Brojni kodovi iz cijelog svijeta u međuvremenu su pročitani, ali su neke šifre ostale pravi misterij do dana današnjeg:

Kryptos
Kameno-drvena skulptura prepuna slova koju je izradio američki umjetnik James Sanborn nalazi se na ulazu glavne zdrave CIA-e. Od postavljanja 1990. postoje brojne kontroverze o značenju natpisa koji se sastoji od četiri dijela. Tri su dešifrirana. Prvi znači BETWEEN SUBTLE SHADING AND THE ABSENCE OF LIGHT LIES THE NUANCE OF IQLUSION (Iqlusion označava "Illusion" i "IQ"). Treći dio poruke je pogrešno napisan citat arheologa Howarda Cartera koji je 1923. otvorio grob Tutankamona. Četvrti dio je velika nepoznanica. Sanborn tvrdi da sva četiri dijela čine jednu smislenu poruku koju je otkrio tadašnjem direktoru CIA-e Williamu Websteru.

Disk iz Phaistosa
Talijan Luigi Pernier pronašao je 1908. na Kreti disk s šiframa s obje strane. Utisnuti simboli prikazuju dijelove tijela. životinje, oružje i biljke, grupirani su u četverokute i spiralno raspoređeni po disku. Tekst nikada nije u potpunosti dekodiran, a upitna je i svrha kao i podrijetlo diska. Neki čak tvrde da se uopće ne radi o slovima. Disk je širok 15 cm i nalazi se u Arheološkom muzeju u Grčkoj.

Linear A
Radi se o jednom od dva pisma koje je između 1700. i 1500. prije Krista korišteno na Kreti. Pisma su pojednostavljena verzija slikovitog pisma pa su nekadašnje slike pretvorene u crtice. Linear B je dešifrirano 1952., dok je Linear A još uvijek misterij. Pretpostavlja se da se radi o popisu vezanom za trgovinu.

Voynichev rukopis
Manuskript od 232 stranice nepoznatog podrijetla i starosti nazvan je po Wilfridu Michaelu Voynichu koji ga je 1912. pronašao u knjižnici jezuitskog generala. Tekst je napisan tajnim pismom, a pretpostavlja se da je autor dobro poznavao abecedu jer je pismo pisano lakoćom (što je pokazala analiza kvalitete pisanja odnosno brzina, trudu i krivulje). Rukopis je veliki izazov kriptografima, amaterima i profesionalcima, ali za sada nije dešifrirana niti jedna riječ. Original se čuva na Yaleu.

Chaocipher
John F. Byrne je 1918. izumio stroj za kodiranje Chaocipher kojeg je narednih 40 godina pokušavao prodati američkoj vladi. Uređaj nije bio veći od kutije cigareta i navodno je bio vrlo jednostavan za uporabu. Byrne je osobi koja dešifrira njegovu metodu kodiranja ponudio vrijednu nagradu, ali nitko nikada nije uspio "provaliti" tajnu.

D'Agapeyeffova šifra
Britanski kriptograf ruskog podrijetla Alexander D'Agapeyeff objavio je 1939. knjigu "Codes and Ciphers" u kojoj objašnjava osnovne metode šifriranja i dešifriranja. Na kraju knjige se nalazi niz brojeva koje je autor naveo kao vježbu za buduće kriptografe. Međutim, značenje je još uvijek nepoznato, a i sam Agapeyeff tvrdi da je zaboravio metodu kojom je kodirao poruku.