"Pokolj tisuća bosanskih Muslimana u gradu Srebrenici u srpnju 1995. predstavlja jedno od najtragičnijih poglavlja jugoslavenskih građanskih ratova 1990-ih", navodi Tadić u članku, u kojem ističe da je skupština Srbije 30. ožujka prihvatila deklaraciju o Srebrenici u kojoj "nedvosmisleno osuđuje ratne zločine koji su tamo počinjeni".

Deklaracija je, po njegovim riječima, proizvod apsolutne posvećenosti Srbije obnovi povjerenja i promicanju prijateljstva i razumijevanja između dva ponosna naroda u regiji. Tadić ističe da u tom "dokumentu bez presedana - prvom takve vrste na zapadnom Balkanu", skupština Srbije izražava "najdublju sućut i iskrene isprike obiteljima bosanskih Muslimana žrtava" pokolja u Srebrenici.

Također navodi da u deklaraciji Srbija reafirmira punu potporu suradnji s Haškim sudom (ICTY), uključujući i uhićenje i prebacivanje u Den Haag ratnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženog za pokolj u Srebrenici.

Mladića je ICTY prije 15 godina optužio za genocid u Srebrenici, no termina "genocid" nema u deklaraciji skupštine Srbije, niti u Tadićevu članku u The Wall Street Journalu. Presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) u predmetu BiH protiv Srbije, kao i u više presuda ICTY-a protiv srpskih optuženika, utvrđeno je da je pokoljem 8000 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici, počinjen genocid.

Šutnja nije prihvatljiva

Tadić u članku ističe kako se nada da će, deklaracija u kojoj se naglašava predanost Srbije poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, "pomoći da se olakša proces unutarnjih reformi u BiH".

Šutnja više nije prihvatljiva, niti skrivanje iza zastarjele ratne retorike, navodi Tadić ocjenujući da je u regiji jugoistočne Europe "počela era odgovornosti".

Srbijanski predsjednik u članku ne spominje da je njegova zemlja izvela agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo 1990-ih, te da je praktično cijeli srpski politički i vojni vrh završio na Haškom sudu zbog ratnih zločina, već tvrdi kako je Srbija "pokazala hrabrost da bude prva koja će se ispričati za gnjusne zločine koje su počinile sve strane u jugoslavenskim građanskim ratovima".

On poziva i druge zemlje regije da učine isto. "Prihvaćanje vlastitog dijela odgovornosti za ono što se dogodilo u prošlosti sastavni je dio učvršćenja demokracije u svakoj zemlji u našem susjedstvu", navodi Tadić, ocjenjujući da su isprike za zločine "prijeko potrebni koraci za promicanje održivog mira i stabilnosti u regiji".

Preuzimajući vodeću ulogu u regionalnom pomirenju, Srbija je otvorila vrata drugima da prođu kroz njih, u nadi da mogu zajednički graditi naprednu budućnost kao članovi Europske unije, zaključuje Boris Tadić u The Wall Street Journalu. (hina/metro-portal)