Današnji Svjetski dan divljih vrsta obilježava se pod sloganom „Šume i egzistencija: održivost ljudi i planeta" čime se želi naglasiti središnja uloga šuma, šumskih vrsta i njihovih ekosustava za održavanje egzistencije stotina milijuna ljudi diljem svijeta, s osobitim naglaskom na lokalnim zajednicama koje imaju snažne povijesne veze sa šumskim područjima, kao i onima u blizini šuma.

Obilježavanje ovog dana idealna je prilika i za promišljanje o uspostavljanju održivog modela suživota ljudi i prirode u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a. Trgovina divljim vrstama spominje se u više ciljeva i zato je potrebno utjecati na donositelje odluka da usvoje participativne pristupe utemeljene na dokazima. Tako bi se osiguralo da buduća uporaba i trgovina divljim vrstama bude sigurna, ekološki održiva i socijalno pravedna.

„Surađujući s državnim odvjetnicima, inspektorima, čuvarima prirode, policijom, carinom i predstavnicima nadležnih tijela, želimo stati na kraj nezakonitoj trgovini divljim vrstama i suzbiti kriminalne aktivnosti vezane za divlju faunu i floru. Legalna i ilegalna trgovina živim divljim, ali i domaćim životinjama stvara nove prilike za bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoze) te povećava rizik od pandemija, čemu i sami svjedočimo posljednjih godinu dana", ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji. Solić dodaje kako je WWF prošle godine pokrenuo projekt LIFE SWiPE čiji je cilj povećati broj uspješno procesuiranih kaznenih djela.

Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala u svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Interpola (iz 2014.) utvrdilo je štetu od počinjenih kaznenih djela protiv okoliša i prirode u iznosu od 214 milijardi EUR, uključujući i neprocjenjivu štetu našem planetu uz značajno smanjenje biološke raznolikosti te potpuno istrebljenje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Prema posljednjem WWF-ovom Izvješću o stanju planeta veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je od 1970. godine za zabrinjavajućih 68%, uglavnom kao posljedica neodrživog korištenja zemljišta i uništavanja šuma koje su pretvorene u nova urbana područja ili neodržive poljoprivredne površine za veliku industrijsku proizvodnju hrane.

„Dok na svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi, važno je globalno djelovati koordinirano i bez presedana. Jedino tako možemo do kraja desetljeća preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti i populacija divljih vrsta", naglašava Solić uz poziv da potaknemo donositelje odluka za zajedničku akciju dajući svoj glas za prirodu na WWF-ovoj platformi.