Posljednji je trenutak da promijenimo način života i okrenemo se zelenoj budućnosti u kojoj će šume biti srce održivog razvitka i zelenog gospodarstva, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša. 

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša UN-a, a ove godine obilježava se pod sloganom "Šume: priroda na usluzi".

U proteklih četrdesetak godina ta manifestacija je izrasla u jedan od najjačih mehanizama kojima se podiže svijest ljudi širom planeta o nužnosti uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće probleme današnjice. Time se potičemo da postanemo aktivni sudionici održivog i ravnomjernog razvitka te preuzmemo odgovornost za očuvanje planeta.

Hrvatska, po podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, ima čak 34 posebna rezervata šumske vegetacije, a prema sastavu drveća stupanj očuvanosti šuma i njihovih velikih kompleksa u Hrvatskoj, naročito područja Gorskog kotara, Velebita, Lonjskog polja i Spačve, iznimno je visok. 

Šume imaju ključnu ulogu u očuvanju svijeta kakvog poznajemo, a njihova je uloga višestruka. Šume predstavljaju "pluća Zemlje", te su najvjerniji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Šumske zajednice, naročito tropske kišne šume, odlikuju se najvećom biološkom raznolikošću na kopnenom dijelu Zemlje i predstavljaju dom više od polovice svih poznatih kopnenih vrsta biljaka i životinja. Njihovim uništavanjem brojne jedinstvene vrste našle su se rubu opstanka ili su već izumrle, čime se svijet nepovratno mijenja i osiromašuje, upozorilo je Ministarstvo.

Hrvatska ima veliko bogatstvo - 47 posto njezina teritorija odnosno više od 2 milijuna hektara pokrivaju šume. Već više od 250 godina načelo održivog gospodarenja šumama temeljni je postulat predanog djelovanja šumara, šumarske struke i šumarske znanosti na našim prostorima što je za posljedicu imalo očuvanje prirodnih i samoodrživih šuma s velikom biološkom raznolikošću na relativno malom teritoriju.

Razlozi ugroženosti šuma u Hrvatskoj ponajprije se odnose na onečišćenje zraka, tla i vode (pri čemu je najosjetljivija vrsta obična jela), zatim promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata (najugroženije su šume hrasta lužnjaka), te gradnja prometnih koridora kroz šumske komplekse, upozorava Zavod za zaštitu prirode.