Ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu u 2020. je 14 424 osobe, na mjestu rada dogodila se 12 404 ozljeda, dok se na putu dogodila 2 020 ozljeda, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo - služba za medicinu rada. Gledajući u postocima, čak 86 % ozljeda dogodio se na mjestu rada. Zanimljiv je i podatak kako je ukupan broj ozlijeđenih u Zagrebu njih 3 337. No, Zagreb ima najmanji udio ozlijeđenih "na mjestu rada", odnosno 73 %, najveći broj ozlijeđenih je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje od ukupnog broja ozljeda u toj županiji (221 ozljeda) čak 97 % nastalo na mjestu rada.

Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda najveći broj ozljeda dogodio se u Gradu Zagrebu, ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u Osječko-baranjskoj županiji i iznosi 13,97. Uzimajući u obzir prijavljene ozljede na mjestu rada, najveći broj ozljeda ponovno se dogodio u Gradu Zagrebu, a najviša stopa ozljeda na 1000 zaposlenih na mjestu rada u Osječko-baranjskoj županiji i iznosi 12,39.

Prednjače muškarci

Od ukupnog broja prijavljenih muškaraca je bilo 8721, a žena 5615. Najveći broj ozljeda događa se u dobnoj skupini od 51 - 60 godina (3642), dok je odmah za njom po broju ozlijeđenih skupina od 18-30 (3507). Zanimljiv je i podatak koji govori kako je većina (93 %) prijavljenih, bila osposobljena za rad na siguran način, kao što je zanimljiv i podatak kako je čak 80 % koristilo osobnu zaštitnu opremu u vrijeme nastanka ozljede. S obzirom na ove dostupne brojeve, možemo zaključiti kako svjesnost o zaštiti na radu kao takvoj polako ali sigurno postaje sve zastupljenija, iako brojke koje donosimo potvrđuju kako još uvijek ima prostora za napredak.

Brojka od 3 319 ozlijeđenih u prerađivačkoj industriji, 2 124 ozlijeđenih u sektoru Trgovine na veliko i malo te popravak vozila i motocikala, zatim 1 535 ozlijeđenih u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, jasno nam pokazuju smjerove koje su to grane gospodarstva u kojima moramo pojačati razvijanje svjesnosti o zaštiti na radu i brizi o djelatnicima općenito.

Radnici su na svojim radnim mjestima svakodnevno izloženi raznim opasnostima i rizicima, stoga uvijek postoji prostor za poboljšanje kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu, te naglasiti koliko je sigurnost radnog mjesto sa svojim karakteristika važna za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Milijuni ozljeda, bolesti i smrtnih slučajeva događaju se na radnim mjestima diljem svijeta svake godine. Uz kontrolu rizika u fazi projektiranja i poduku, znatno možemo smanjiti i spriječiti ozljede. Posebno ako aktivno uključimo zaposlenike u izradu i odlučivanje o zdravstvenim i sigurnosnim procedurama, vjerojatnije je da će razumjeti potrebu za njima, s obzirom da će tako bolje razumjeti opasnosti i rizike i biti predani da ih slijede.

Danas je Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu - 28. travnja 2022.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 28. travnja, uz potporu Međunarodne organizacije rada (ILO), od 2003. godine obilježava se kao međunarodna kampanja za promicanje sigurnog, zdravog i dostojanstvenog rada.

U Republici Hrvatskoj istovremeno, 28. travnja je Nacionalni dan zaštite na radu, a odluku o njegovom proglašenju donio je Hrvatski  sabor 1. lipnja 2007. godine.

Obilježavanjem 28.travnja  raznim manifestacijama i kampanjama  nastoji se utjecati na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog  radnog okruženja, što je u skladu s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se poštuje njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.

Cilj Međunarodne organizacije rada je smanjiti broj smrti uzrokovanih radom, a obilježavanjem Svjetskog dana zaštite na radu nastoji se utjecati na podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu.

Povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu čelnici vlada, predstavnici poslodavaca i radnika te stručnjaci razmjenjuju iskustva i prakse iz cijelog svijeta.

Ovogodišnja tema je jačanje socijalnog dijaloga u stvaranju pozitivne kulture sigurnosti i zdravlja, te svakodnevno promicati i unapređivati prevenciju sigurnosti i zdravlja na radu. Više o ovoj temi možete pogledati na YouTube kanalu Međunarodne organizacije rada.

Tijekom pandemije COVID-19 vidjeli smo da je jak sustav zaštite na radu, koji uključuje smisleno sudjelovanje vlada, poslodavaca, radnika, aktera javnog zdravstva i svih relevantnih strana na nacionalnoj i razini poduzeća, bio ključan u zaštiti radnog okruženja i čuvanje sigurnosti i zdravlja radnika.

Povodom svjetskog dana Zaštite na radu ovaj članak donosi Anparo.