Tu kroničnu i progresivnu bolest karakterizira povišena koncentracija šećera u krvi prouzročena nedostatkom inzulina ili nemogućnošću njegova iskorištavanja. Dijeli se na tip 1 (ovisan o inzulinu) koji se javlja prije 35. godine i tip 2 koji se ne mora obavezno liječiti inzulinom, a najčešće se javlja poslije 40. godine.

Upravo tip 2 bolesti često nastaje postupno, neprimjetno i na žalost oko 30% bolesnika u trenutku postavljanja dijagnoze već ima kronične komplikacije. Klasični simptomi su pretjerana žeđ, učestalo mokrenje i stalna glad.

U osoba s tipom 2 bolesti (nemogućnošću iskorištavanja inzulina) prosječno protekne 7 godina od pojave bolesti do dijagnoze.

Najvažniji rizičnim čimbenicima za razvoj dijabetesa smatraju se tjelesna neaktivnost i pretilost.

Pritom, rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila je 8 puta veći u bolesnika s dijabetesom, a očekivano trajanje života nekoliko godina kraće nego u vršnjaka.

U Hrvatskoj godišnje trošimo 2,5 milijardi kuna na liječenje dijabetesa, stoga je ovaj dan prigoda za skretanje pozornosti na važnost preventivnih mjera, među kojima se posebno ističe održavanje poželjne tjelesne mase, tjelesna aktivnost i kontrola šećera u krvi.

U cilju podizanja svijesti javnosti o pojavnosti dijabetesa, Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU), uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i veleposlanstva Kraljevine Danske u RH, organizira u četvrtak, na Svjetski dan šećerne bolesti, mjerenje šećera u krvi i u Hrvatskom saboru.

Akcija će se održati ispred sabornice od 9,30 sati, uz prisutnost ravnateljice HZJZ-a Tamare Poljičan, predsjednika Sabora Josipa Leke, predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Romane Jerković te Poula Erika Dam Kristensena, veleposlanika Kraljevine Danske, jedne od vodećih zemalja u svijetu u borbi protiv šećerne bolesti.

Zbog sjedalačkog načina života, dijabetes tipa 2 sve je češći u razvijenim državama, gdje je ta bolest glavni uzrok sljepila, uzrok polovine amputacija nogu, a četvrtina osoba na dijalizi boluje od šećerne bolesti.

Neposredan uzrok smrti oboljelih, u više od polovine slučajeva, komplikacije su na srcu i krvnim žilama, odnosno srčani ili moždani udar.

Prema istraživačkim predviđanjima u idućih 25 godina broj oboljelih će se udvostručiti.

Većina novooboljelih će se biti u Kini, Indiji i Africi sa tipom 2 bolesti, koji je i sada daleko češći (90% oboljelih).

Svjetski dan šećerne bolesti će se u Zagrebu obilježiti i javnom tribinom na temu Sadašnjost i planovi zaštite osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj, koja će se održati u Europskom domu s početkom u 11 sati.

Javna mjerenja i kontrole uz savjetovanje građana provodit će se u trgovačkim centrima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a Arena Zagreb bit će osvjetljena u plavo od 17 do 21 sat, prema preporuci Međunarodne dijabetičke federacije, kao i u više od 180 zemalja svijeta.

U povodu Svjetskog dana šećerne bolesti tijekom studenoga diljem Hrvatske provode se i javnozdravstvene kampanje s ciljem prepoznavanja simptoma bolesti na koje upozoravaju plakati u sredstvima javnoga prijevoza, domovima zdravlja i ordinacijama opće medicine.