Prizori štenaca ostavljenih u kutijama pokraj skloništa, ranjene, bolesne i pothranjene životinje, mačići bez očiju ono su s čime se često susrećemo putem objava na portalima i društvenim mrežama. To je svakodnevica i udruga koje čine Mrežu za zaštitu životinja i njihovih volontera. Često su upravo oni ti koji sakupljaju odbačena legla štenaca i mačića i time rješavaju problem koji naprave oni koji ne kastriraju svoje pse i mačke, a njihovo potomstvo ostavljaju na milost i nemilost hladnoće, vrućine, gladi, žeđi i kotača automobila.

Kako bi se ukazalo na ovaj veliki problem, još od 1995. godine, posljednjeg utorka u veljači, u više od 70 zemalja svijeta obilježava se Svjetski dan kastracije pasa i mačaka. Njime se želi ukazati na važnost kastracije muških i ženskih pasa i mačaka kako bi se smanjio broj napuštenih životinja i općenito poboljšalo njihovo zdravlje. Naime, osim neželjenih štenaca i mačića, nekontroliranim razmnožavanjem među životinjama prenose se i mnoge bolesti.

„Unatoč dugogodišnjoj odredbi o obvezi skrbnika pasa i mačaka da kontroliraju razmnožavanje svojih ljubimaca, u Hrvatskoj i dalje postoji golem problem njihova nekontroliranog razmnožavanja te posljedično napuštanja štenaca i mačića. Osim velike patnje odbačenih životinja, posljedice njihova odbacivanja nikada ne snose oni koji su ih odbacili, nego prvenstveno lokalne zajednice koje plaćaju njihovo zbrinjavanje u skloništu i volonterske organizacije kojima se građani često obraćaju kada pronađu napuštene životinje. Stoga je očita nužnost kastracije napuštenih i skrbničkih životinja", ističe pravnica Ivana Lunka iz udruge Prijatelji životinja koja koordinira Mrežu za zaštitu životinja.

„Nemogućnost kontroliranja razmnožavanja skrbničkih životinja uvidio je i zakonodavac pa je Zakonom o zaštiti životinja predvidio mogućnost gradova i općina da na svojem području propišu obaveznu trajnu sterilizaciju skrbničkih pasa i mačaka kao način kontrole razmnožavanja, uz izuzetke koji se evidentiraju, što je dosad učinilo više od 200 gradova i općina uključujući Grad Zagreb", dodaje Ivana Lunka.

Objašnjava da psi i mačke ne mogu kontrolirati svoje nagone, a mogu imati jako puno potomaka, što stvara ogroman pritisak na skloništa, lokalne zajednice i udruge za zaštitu životinja: „Kastracija učinkovito utječe na rješavanje uzroka problema i sprječava patnju i smrt životinja. Stoga više od 100 lokalnih zajednica financira ili subvencionira kastraciju pasa i mačaka."

U Hrvatskoj je na tisuće napuštenih životinja i skloništa su prepuna štenaca i mačića. Bez kastracije, ne može se zaustaviti njihov stalan priljev. Kastracija ujedno pomaže i fizičkom i psihičkom zdravlju životinja i olakšava im suživot s ljudima. Stoga veterinari taj danas već rutinski zahvat smatraju važnim dijelom odgovornog skrbništva.

Iz Mreže za zaštitu životinja pozivaju sve na obilježavanje Svjetskog dana kastracije - lokalne zajednice na propisivanje trajne sterilizacije kao obaveznog načina kontrole razmnožavanja i na subvencioniranje kastracije, a skrbnike životinja da se informiraju o prednostima kastracije te da pomognu psima i mačkama pod svojom skrbi.

Više informacija o Svjetskom danu kastracije i kako pomoći životinjama koje ovise o nama može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.