Svjetski dan borbe protiv bjesnoće
U Hrvatskoj oko 20 posto neoznačenih i necijepljenih pasa, opasnost i uzrok napuštanja životinja - svaki nemikročipirani pas ujedno je i necijepljen
Povodom Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, koji se obilježava 28. rujna, udruga Prijatelji životinja upozorava da velik broj pasa nikada nije cijepljen, iako je cijepljenje protiv bjesnoće obavezno kao i označavanje mikročipom. Njihova peticija urodila je plodom i od ove godine psi se više ne moraju cijepiti svakih godinu dana, nego u skladu s uputom proizvođača cjepiva. „Savjesni skrbnici pasa trebaju sada samo prva dva puta cijepiti psa svake godine, a nakon toga onoliko koliko navode proizvođači cjepiva, koji jamče imunost najmanje dvije, pa i tri godine. Dakle, više ne postoji isprika za skrbnike koji nikada nisu niti odveli psa veterinaru na cijepljenje čineći tako veliku štetu i ljudima i životinjama", navode Prijatelji životinja.
Pritom ističu da je cijepljenje povezano s označavanjem psa mikročipom jer je svaki nemikročipirani pas ujedno i necijepljen protiv bjesnoće. Naime, Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine propisano je da gradovi i općine moraju organizirati i provesti kontrolu mikročipiranja pasa na svojem području, odnosno obići sva kućanstva i provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom. „Prema dostupnim podacima Mreže za zaštitu životinja, čiji rad koordiniramo, 44 % jedinica lokalne samouprave još uvijek nije provelo kontrolu mikročipiranja pasa, koja je preduvjet za kontrolu cijepljenja skrbničkih pasa. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj još uvijek i do 20 posto neoznačenih i necijepljenih pasa, što je poražavajuće", upozoravaju Prijatelji životinja.
Dodaju da se godinama zalažu da veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i lokalne zajednice provode sustavnu kontrolu cijepljenja i mikročipiranja pasa koja bi obuhvatila sve pse u Hrvatskoj. „Nažalost, u praksi takva kontrola izostaje. Jedan dio građana potpuno izbjegava cijepljenje i mikročipiranje pasa, i upravo je njihova neodgovornost i kršenje zakona uzrok porasta broja napuštenih životinja. Stoga smatramo i da se mikročipiranje štenaca ne bi trebalo vezati uz prvo cijepljenje protiv bjesnoće kada navrše 90 dana, kao što je to sada, već apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da učini daljnji pozitivni korak i propiše da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 45 dana od dana rođenja, dakle, prije prvog cijepljenja", predlažu Prijatelji životinja.
Tvrde da nije problem samo sa skrbničkim psima, već u Hrvatskoj nema obaveze sustavne kontrole ni lovačkih pasa, iako je to vrlo opasno s obzirom na to da ti psi mogu lako doći u izravan doticaj s divljim životinjama. Ne vrši se provjera svih pasa koji odlaze u lovišta i često lovci na jednog mikročipiranog i cijepljenog psa imaju još jednog ili više njih koji nisu u evidenciji niti zaštićeni protiv bjesnoće.
Neprovođenje kontrole mikročipiranosti i procijepljenosti pasa od strane komunalnih redara i veterinarskih inspektora ne samo da ugrožava cijelu zajednicu već i izravno utječe na priljev novih napuštenih životinja, svakodnevnu patnju pasa i mačaka i veliko opterećenje za lokalne zajednice, udruge za zaštitu životinja i pojedince koji ih nastoje zbrinuti i udomiti.
Stoga Prijatelji životinja povodom Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće pozivaju nadležne lokalne i državne institucije na rješavanje loše situacije, odnosno hitnu kontrolu poštovanja jasnih i za sve važnih zakonskih odredbi. Za više informacija o zakonskim obavezama skrbnika pasa i Svjetskom danu borbe protiv bjesnoće posjetite www.prijatelji-zivotinja.hr.
Novi komentar