U brazilskom gradu Belému, na području Amazone, ovoga je ponedjeljka započela 30. konferencija Ujedinjenih naroda o klimi - COP30. Na otvaranju je šef UN-a za klimu Simon Stiell hitno pozvao na odlučno djelovanje protiv globalnog zatopljenja: „Moramo napredovati mnogo, mnogo brže - i u smanjenju emisija i u jačanju otpornosti." Samo kukati - to nije strategija, upozorio je Stiell i dodao: „Potrebna su nam rješenja."

Na dvotjednim pregovorima u Brazilu sudjeluju delegacije iz više od 190 država, a ukupno se očekuje oko 50.000 sudionika. Vladu Njemačke predstavljaju savezni ministar za zaštitu okoliša Karsten Schneider i ministrica za razvoj Reem Alabali-Radovan, oboje iz Socijaldemokratske stranke (SPD). Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) sudjelovao je još u petak na uvodnom summitu šefova država i vlada.

Još jedna klimatska konferencija bez SAD-a

Mnogi promatraju COP30 kao važan test suradnje među državama - osobito sada, kada sve više zemalja po tom pitanju ide vlastitim putem. Tako predsjednik SAD-a Donald Trump ne sudjeluje na svjetskoj klimatskoj konferenciji. Desni populist, koji klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem naziva „najvećom prijevarom svih vremena", u Brazil nije poslao ni visoke predstavnike svoje vlade.

Budući da je Trump ponovno naredio povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog klimatskog sporazuma i smanjio američka sredstva za energetsku tranziciju i razvojnu pomoć, time možda daje drugim državama izgovor za nedovoljno poduzimanje mjera protiv klimatske krize.

U tom je kontekstu brazilski predsjednik konferencije COP-a André Corrêa do Lago upozorio da zemlje moraju surađivati u borbi protiv klimatskih promjena. Trideseta klimatska konferencija UN-a, rekao je, mora ponuditi rješenja i ostati zapamćena kao „COP provedba".

Ogroman gubitak bogatstva zbog klimatske krize

Već sada je jasno da su obećanja zemalja o zaštiti klime i podrška siromašnijim državama potpuno nedostatni. „To si nijedna zemlja ne može priuštiti, jer klimatske katastrofe već sada uzrokuju dvoznamenkaste gubitke u bruto domaćem proizvodu", upozorio je Stiell u svom uvodnom govoru.

Odugovlačiti s klimatskim mjerama dok suše uništavaju usjeve i podižu cijene hrane nije ni ekonomski ni politički razumno, dodao je. „To što se svađamo dok glad tjera milijune ljudi da napuste svoje domove i dok se sukobi šire - to nam nikada neće biti oprošteno. A to što klimatske katastrofe odnose milijune života, iako već imamo rješenja - to nam nikada neće biti zaboravljeno."

Predsjednik Brazila, Lula da Silva, rekao je: „Klimatske promjene nisu prijetnja budućnosti - one su već tragedija sadašnjosti."

Nedavno su uragani Melissa na Karibima i tornado na jugu Brazila odnijeli ljudske živote. „Suše i požari u Africi i Europi, poplave u Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji - porast globalne temperature donosi patnju i razaranje." Lula je upozorio da će COP30 biti „konferencija istine".

EU na COP30 dolazi s nejasnim klimatskim ciljevima

Pariškim klimatskim sporazumom države su se prije deset godina obvezale ograničiti globalno zatopljenje na najviše 1,5 stupanj u odnosu na predindustrijsku razinu. No, kako je prošlog tjedna rekao glavni tajnik UN-a António Guterres, svijet je taj cilj već promašio.

Zemlja sada ide prema opasnom zatopljenju od oko tri stupnja. Potrebne su hitne mjere da se do kraja stoljeća ponovno vrati na put od 1,5 stupnja.

Ipak, do sada je samo oko 100 od više od 190 država potpisnica Pariškog sporazuma ispunilo zahtjev UN-a da ove godine predstave revidirane klimatske planove. Delegacija Europske unije dolazi s neodređenim ciljem - da do 2035. smanji emisije u EU-u za između 66,25 i 72,5 posto.

Pravedno financiranje zaštite klime - i dalje neriješeno pitanje

Pregovori o financiranju klimatskih mjera za siromašnije zemlje u Belému bit će izuzetno teški. Na konferenciji COP29 u Azerbajdžanu prošle godine obećano je da će zemlje u razvoju do 2035. godišnje dobivati 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena i prilagodbu njihovim posljedicama.

Sada će u Belému ključno pitanje biti - odakle će točno doći taj iznos, koji je, prema mišljenju stručnjaka i pogođenih zemalja, znatno manji od stvarne potrebe. Oni procjenjuju da bi godišnji iznos trebao biti oko 1,3 bilijuna dolara.

Još jedna važna tema konferencije jest zaštita tropskih šuma. Brazil je uoči COP30 pokrenuo globalni fond za zaštitu tropskih šuma - TFFF (Tropical Forest Finance Fund). Zemlje poput Norveške i Francuske već su najavile konkretne iznose svojih doprinosa.

Kancelar Merz je u svom govoru u Belému rekao da će Njemačka dati „značajan" doprinos fondu, ali je istaknuo i da zaštita klime i gospodarski rast moraju ići „ruku pod ruku".