4. lipnja 1989. - kineske oružane snage pripremaju napad na pekinški trg Tiananmen. Već nekoliko tjedana deseci tisuća studenata i građana okupljaju se na toj lokaciji prosvjedujući protiv korupcije u političkim strukturama i zahtijevajući više slobode. Do kraja dana na stotine okupljenih bile su mrtve.

Prosvjednici su bili nenaoružani. Točan broj smrtno stradalih što pod naletom tenkova, što u pucnjavi, nikada nije utvrđen, Amnesty International procjenjuje oko 1.000, a kineska vlada i danas se drži službenih podataka koji govore o ukupno 241 smrtno stradaloj osobi.

"Demokratski pokret je površno gledajući propao", kaže John Delury iz Asia Societyja. "Kina još uvijek nije demokratska zemlja, a tijekom '90.-ih korupcija je poprimila ogromne razmjere. Pokret za demokraciju uspio je potaknuti promjene samo u ekonomskom pogledu. Beneficije nove kineske ekonomske politike vidljive su iz rasta i prosperiteta gradova", napominje istraživač političko-ekonomskih prilika u Kini.

"No, mnogi Kinezi prosperitet prihvćaju uz uvijet šutnje u pogledu građanskih sloboda", kaže demokratski aktivist Bob Fu i dodaje kako se "svećenici, pastori, budistički redovnici, članovi Falun Gonga (vjerski pokret) i aktivisti za ljudska prava i dalje zakonski gone".

4. veljače ove godine, poznati odvjetnik i aktivist Gao Zhisheng, koji je između ostalog nominiran za Nobelovu nagradu, uhićen je i od tada se ne zna što se s njim događa, a poznato je da je taj 42-godišnji veteran kineske vojske tijekom proteklih uhićenja i zadržavanja, podvrgnut ozbiljnim mučenjima (svjedočanstvo-pdf).

U travnju 2008. godine Hu Jia, 34-godišnji AIDS aktivist, dobitnik nagrade Sakharov za slobodu misli i nositelj nominacije za Nobelovu nagradu, osuđen je na tri i pol godine zatvora. Jia je, između ostaloga, pozvao na istragu masakra na Tiananmenu.

Chen Guangcheng, slijepi odvjetnik koji je upozoravao na kinesku 'natalnu' politiku prisilnih pobačaja, često je bio osuđivan na kućni pritvor, a 2006. je, nakon dvogodišnjeg sudskog procesa, osuđen na četiri godine i tri mjeseca zatvora.

Sjećanje sudionika

Feng Suo Zhou ima živa sjećanja o tom kobnom 4. lipnju 1989.

"Vidio sam vojnike kako pucaju. Progonili su nas tenkovima. Kod Liu Bukoa, odmah pored Tiananmena, vidio sam 11 studenata koji su stradali pod tenkovima. Kasnije sam biciklom otišao u bolnicu. Tamo sam izbrojao 40 tijela", prisjeća se i nastavlja, "Bili su samo naslagani tamo. Jedan od njih bio mi je prijatelj. Nisam mogao vjerovati svojim očima, cijeli svijet je gledao, a vlada je poslala vojsku da ubija vlastite studente."

Tog proljeća Zhou, student pekinškog sveučilišta Tsinghua, priključio se demokratskom pokretu. Inspirirali su ga kako kaže slični pokreti u europskom istočnom bloku, posebno čehoslovačka 'Charta 77'.

"Ljudi iz svih sfera života pridruživali su se studentima. Jasno se sjećam 21. travnja, skandirali smo 'dajte nam slobodu!', a okupljeni ljudi nadovezivali su se povicima 'zaustavite korupciju!'".

No, tijekom večernjih sati 3. lipnja na Tiananmenu su odjeknuli prvi pucnji.

"Prepoznao sam pucnjeve jer sam prošao obvezbu vojnu obuku. Ali zaista nisam očekivao da će nas idućeg dana vladine postrojbe hladnokrvno ubijati. Vojska je tada već preuzela kontrolu, a mi smo u to vrijeme odlazili s Tiananmena."

Kineska vlada stavila je Zhoua na 5. mjesto 'liste najtraženijih' među 21 vođom studentskog pokreta, a zbog toga je u zatvoru proveo godinu dana. Danas Zhou pomaže drugim žrtvama masakra na Tiananmenu.

"Trideset prosvjednika još je uvijek u zatvoru, a mnogi koji su bili uključeni boje se svjedočiti. Tiananmen nije povijest, zapamtite da ljudi koji su tada prigrlili nadu u demokratske promjene još uvijek pate zbog toga!", zaključio je Zhou.