Zahvaljujući porastu svijesti o potrebi prijavljivanja, Hrvatska se po kvaliteti i broju nuspojava u 2013. popela za dva mjesta i nalazi se na 14. mjestu među 115 zemalja koje sudjeluju u programu praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije.

Najviše prijava odnosilo se na lijekove za bolesti kardiovaskularnog sustava i za liječenje sustavnih infekcija i cjepiva, dok je treća najzastupljenija skupina lijekova za bolesti živčanog sustava.

Najčešće nuspojave bile su mučnina, osip, proljev, svrbež, omaglica, glavobolja i povraćanje, što je karakteristično za klasične sintetske lijekove.

Ravnateljica HALMED-a Viola Macolić Šarinić ističe kako se 34% prijavljenih nuspojava smatralo ozbiljnim, ali prijave nisu bili takve da bi signalizirale potrebu poduzimanja pojačanih mjera, poput izdavanja mjera opreza za pojedinu skupinu lijekova, ograničavanja primjene nekog lijeka kod pojedinih skupina pacijenata ili pak povlačenja nekog lijeka.

"Ukupan porast broja prijava nuspojava ne znači i problem s kakvoćom, djelotvornošću ili sigurnošću primjene lijekova. Upravo suprotno, veći broj prijava je indikator kvalitete sustava, a svaka dodatna prijava znači i dodatnu informaciju za korisnike lijekova i zdravstvene radnike, što dovodi do sigurnije primjene lijekova", rekla je Macolić Šarinić.

Po podacima iz HALMED-ovih izvješća u zadnjih pet godina, sumnja da je smrtni ishod nastao zbog komplikacija uslijed nuspojave lijeka zabilježena je u svega 1-2% ukupnog broja prijava.

Uglavnom se radi o bolesnicima s vrlo teškom osnovnom bolešću (npr. multipli mijelom, kolorektalni karcinom, rak dojke itd.), što dodatno otežava procjenu povezanosti lijeka i nuspojave sa smrtnim ishodom.