Kako tvrde antropolozi, pitomi kesten jedna je od prvih namirnica koje je čovjek jeo. Drvo je slično hrastu, može doživjeti i 500 godina, a najstariji kesten raste na vulkanu Etna, zove se Sto konja i star je između 2 i 4 tisuće godina.

Tijekom povijesti kesten se jeo kuhan i pečen, a zatim su ga počeli mljeti i od njega kuhati napitak koji je bio zamjena za kavu. Poznata je i rakija od kestenovog meda, a jedna od legendi tvrdi da su Grci kad su se povlačili iz Male Azije 400 godina prije Krista preživjeli jedući kestenje.

Kesten inače ima više škroba od krumpira, tako da 100 grama ima 200 kalorija što ga čini vrlo zasitnim, tako da su bili poklanjani siromašnima u Francuskoj za praznik Sv. Martina, dok se u talijanskoj Toskani jede na Dan Sv. Simona.

>> Puretina s kestenom i gljivama <<

U dijelovima Azije i južne Europe se zbog svoje hranjivosti često upotrebljava kao brašno za kruh, a kako ne sadrži gluten, pogodan je za prehranu alergičnih na pšenicu, osjetljivih na gluten i ljudi koji boluju od celijaklije.

Inače, kesten je pun minerala, vitamina A, grupe B i C koji se ne gube u kuhanju jer plod štiti debela kora. Što se tiče minerala, pun je kalija i fosfora, a osim toga sadrži bakar, kalcij, klor, magnezij, mangan, sumpor i željezo.

>> Kesten, zdrava i ukusna jesenska poslastica <<

Glavni sastojak kestena je škrob kojeg ima otprilike 44 posto. Jako je bogat folnom kiselinom, inače sastojkom zelenog lisnatog povrća, uz to je jedino orašasto voće koje sadrži vitamin C.

Uz to je bogat izvor mononezasićenih masnih kiselina kao što su oleinska i palmitinska, a one snižavaju loš kolesterol i štite zdravlje kardiovaskularnog sustava. Zbog svoje hranjivosti i korisnih vitamina i minerala naročito se preporučuje za konzumaciju djeci, sportašima, starijim osobama i trudnicama.