Čelnici EU-a dogovorili su se u ponedjeljak na neformalnom summitu u Bruxellesu o tekstu ugovora o fiskalnoj disciplini koji će početkom ožujka potpisati 25 zemalja članica te pozvali da se do kraja ovoga tjedna postigne sporazum između Grčke i njezinih privatnih vjerovnika o otpisu duga, javlja Hina.

Na summitu je kao promatrač sudjelovao i hrvatski premijer Zoran Milanović.

Dogovor o fiskalnom paktu će potpisati 25 od 27 zemalja članica, sve osim Velike Britanije i Češke. Odluka o sklapanju međuvladina ugovora o fiskalnoj disciplini donesena je na summitu 9. prosinca prošle godine. Tada su na to pristale sve članice osim Velike Britanije, a sada se Londonu pridružila i Češka, koja se poziva na ustavne poteškoće pri ratifikaciji toga ugovora jer se ne isključuje ni mogućnost raspisivanja referenduma.

U fiskalnom paktu zemlje potpisnice će se obvezati da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je na završnoj konferenciji za novinare da su čelnici EU-a zatražili da se do kraja ovoga tjedna postigne globalni sporazum o otpisu duga Grčkoj i o novom programu pomoći od 130 milijardi eura kako bi se spriječio bankrot države.

"Pozivamo ministre financija eurozone da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se postigao dogovor s bankama (privatnim vjerovnicima) i kako bi se odobrio program pomoći od 130 milijardi eura, koji su ranije obećani", rekao je Van Rompuy.

Čelnici EU-a postigli su u listopadu prošle godine dogovor s privatnim bankama da otpišu polovicu svojih potraživanja od Grčke kako bi joj se smanjio dužnički teret te obećali još 130 milijardi eura pomoći pod uvjetom stroge provedbe drastičnog programa štednje. Međutim, posljednjih tjedana zapeli su pregovori s privatnim bankama, koje traže više kamate na svoja preostala potraživanja nego što je to za Grčku dugoročno prihvatljivo.

Summit je započeo u znaku polemike oko njemačkog prijedloga da se Grčku stavi pod tutorstvo EU-a, što je Atena odbila, a neki čelnici ocijenili "ponižavajućim" i "uvredljivim".

Na summitu je nađeno i kompromisno rješenje za spor između Francuske i Poljske oko toga tko može sudjelovati na summitima eurozone. Francuska je tražila da to mogu biti samo zemlje članice, dok je Poljska inzistirala na tome da na takvim sastancima trebaju sudjelovati sve zemlje potpisnice fiskalnog pakta.

Po konačnom kompromisu na summitima eurozone sudjelovat će u pravilu zemlje koje koriste zajedničku valutu, a ostale će moći biti pozivane kada se razgovora o nekim pitanjima.

Čelnici su također potvrdili promjenu ugovora o stalnom fondu za potporu zemljama eura u poteškoćama Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), koji će početi djelovati u srpnju ove godine, godinu dana ranije nego što je prvotno bilo predviđeno. On bi načelno trebao raspolagati s 500 milijardi eura sredstava, a na Njemačku se vrši pritisak da se taj iznos povisi na 750 milijardi. O tome će se detaljnije razgovarati na summitu u ožujku.