Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se od 1997. u spomen na prihvaćanje Konvencije o vlažnim staništima (Ramsarska konvencija) u iranskom gradiću Ramsaru 1971. godine.

Konvenciju je do sada potpisalo 158 zemalja, a Hrvatska je punopravna ugovorna strana od 25. lipnja 1991.

Njezin je cilj očuvati vlažna staništa - vlažne šume i livade, slatke vode i jezera, vodotoke i močvare - ali i obalno more do dubine od šest metara.

Područja koja udovolje konvenciji uvrštavaju se na popis svjetskih vlažnih područja, kojih je danas u svijetu 1828. U Hrvatskoj su: Park prirode "Lonjsko polje", Park prirode "Kopački rit", posebni ornitološki rezervat "Crna Mlaka" te područje delte rijeke Neretve s pet zaštićenih lokaliteta.

Ministar kulture Božo Biškupić podsjetio je kako je na 10. konferenciji zemalja ugovornih stranaka Ramsarske konvencije, održanoj u studenom 2008. u Seulu u Koreji, Hrvatska postala članicom Stalnog odbora, najužeg tijela Konvencije koje se brine za njezinu provedbu u trogodišnjem mandatu. To je veliko priznanje našoj zemlji za skrb o zaštiti prirode, posebno močvarnih područja danas najugroženijih u svijetu", istaknuo je ministar Biškupić.

Močvarna su staništa među najvećim vrijednostima bioraznolikosti i raznolikosti krajolika, uz koja je vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja. Također su bitna i za nadzor poplava, obnovu podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublaživanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode.

Ona su genske banke biološke raznolikosti staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne nazočnosti čovjeka danas su i velika kulturna vrijednost.

Ta su staništa istodobno najugroženiji ekološki sustavi - zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjerna iskorištavanja njihovih bogatstava. Naime, u zadnjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu. Stoga je svrha Konvencije osigurati njihovo očuvanje i razumno iskorištavanje.

U Hrvatskoj su za sada samo četiri ramsarska područja, a u Državnom zavodu za zaštitu prirode ističu kako postoje još mnoga močvarna područja koja je tek potrebno vrjednovati.

Novija ornitološka istraživanja upućuju na međunarodnu vrijednost i nekih drugih staništa za upis u Ramsarski popis, kao primjerice Park prirode "Vransko jezero", Ličko polje i ogulinsko-plaščansko područje, pa će se broj ramsarskih područja u Hrvatskoj sigurno povećati.

Kako bi se utvrdila najvrjednija područja i njihova zaštita, Zavod je završio inventarizaciju močvarnih staništa u projektu koji je sufinancirao Fond za male potpore Ramsarske konvencije 2003. Identificirano je i kartirano oko 3800 pojedinačnih lokaliteta i osam kompleksnih močvarnih područja - većinom močvara u poplavnim nizinama rijeka (Sava, Drava-Dunav, Kupa, Neretva i druge). Najvrjednija područja uvrštena su u Nacionalnu ekološku mrežu koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila 2007. godine.

U Hrvatskoj su zbog izvanrednih prirodnih vrijednosti područja uz rijeke Muru i Dravu preventivno zaštićena u kategoriji regionalnog parka 2008., navode u Zavodu.

O vodi i rijekama ovisi život na zemlji i upravo je zato to tema ovogodišnjega Svjetskog dana močvarnih staništa.

U Ministarstvu kulture ističu kako je važno sačuvati od degradacije porječje, slijev, njegova hidrološka i ekološka obilježja i vrijednosti. Budući da su hrvatski vodotoci dijelovi slijevova koji se protežu i kroz više susjednih zemalja, prekogranična suradnja u očuvanju kakvoće za Hrvatsku je vrlo bitna.

Primjerice, stanje u dolini i delti Neretve u Hrvatskoj znatno ovisi o događajima u uzvodnom dijelu u susjednoj državi pa je suradnja prijeko potrebna. Ona se, uz ostalo, provodi i putem tek započeta međunarodnog projekta, a obuhvaća porječja Neretve i Trebišnjice.

Ministarstvo kulture je i ove godine sudjelovalo u tradicionalnoj manifestaciji "Budućnost na rubu močvare" u selu Donja Gračenica, koje se nalazi u moslavačkom dijelu Parka prirode "Lonjskog polja", našega najprostranijeg ramsarskog područja. Skup su priredili kutinski Ogranak Matice hrvatske i njezino Povjerenstvo iz Popovače uza stručnu potporu Parka prirode "Lonjskog polja", a nazočila mu je i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir.