U sjećanje na vojno-redarstvenu akciju Oluja, u kojoj je prije 16 godina oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija kao ključ pobjede u Domovinskom ratu, Hrvatska sutra slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage u Oluji su oslobodile nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu državnog teritorija, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Kruna akcije bilo je oslobađanje Knina koji je bio središte i simbol srpske pobune koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.

Oluja je počela u petak, 4. kolovoza 1995., u pet sati, a u ranim večernjim satima tog dana hrvatska i međunarodna javnost upoznati su da akcija teče prema planu, čemu je prethodio i poziv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama. Te večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina koji se našao u njihovu okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.

U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, a oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica te drugih gradova i mjesta stigle su 6. kolovoza, a dan kasnije tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, završena akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug.

U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i ove će se godine obilježiti na središnjoj svečanosti u Kninu, uz nazočnost državnog vrha.

U povodu 16. obljetnice Oluje, umirovljeni general Damir Krstičević, tada zapovjednik 4. gardijske brigade "Pauci", za Hinu je izjavio da je te 1995. bio, a i danas je ispunjen ponosom zbog činjenice da je bio dio te operacije, da je zajedno sa suborcima i prijateljima sudjelovao u ostvarenju sna o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, ali i da svako prisjećanje na te trenutke, nažalost, nosi i veliku tugu za svakim poginulim braniteljem koji je dao svoj život za slobodu i neovisnost hrvatskog naroda.

Oluja je, naglašava, označila konačno oslobođenje okupiranih područja Hrvatske i kraj rata za slobodu, neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenost, potvrdila je snagu i premoć hrvatskih oružanih snaga i rezultirala promjenom strateškog odnosa snaga u cijeloj regiji, a ujedno je i bila nagrada za višegodišnje napore hrvatskih branitelja u očuvanju opstojnosti hrvatske države.

"Danas, šesnaest godina od Oluje, imam potrebu još jednom naglasiti da se moji pogledi na operaciju 'Oluja' nisu nimalo mijenjali. I danas sam, kao i tada, apsolutno uvjeren u značaj, ali i ispravnost i legitimitet naše najveće vojno-redarstvene operacije te u ispravnost i nedužnost svih onih koji su vodili tu operaciju", tvrdi Krstičević.

Ističe da tajna briljantne pobjede u Oluji leži u hrvatskim braniteljima, njihovoj hrabrosti i odlučnosti, tome što su sve podredili jednom cilju - konačnom oslobođenju okupiranih područja Hrvatske.

"Zbog toga sam ponosan na hrabre borce i zapovjednike 4. gardijske brigade kojima sam u Oluji zapovijedao, ali i na sve pripadnike postrojbi s kojima smo sudjelovali u operaciji Oluja. Stoga im još jednom svima iskazujem zahvalnost za učinjeno, a posebna zahvalnost svima onima koji su za Hrvatsku položili svoj život i koji su na drugi način patili, borili se i žrtvovali za slobodnu Hrvatsku. Kad govorimo o Oluji, posebnu zahvalnost zaslužuje i naš vojni zapovjednik i strateg general Ante Gotovina koji još uvijek dokazuje svoju nedužnost", poručuje general Krstičević.