Stablima i okolišu u kojem se razvijaju za obnovu su nakon sušnog razdoblja u nekim dijelovima svijeta potrebne i više od dvije godine, a ako u međuvremenu nastupi još jedan sušan period, krajolik će se vjerojatno zauvijek izmijeniti, stoji u članku američkih znanstvenika koji će sutra biti objavljen u časopisu Nature.

S obzirom na klimatske promjene suše bi na našem planetu mogle biti sve učestalije i intenzivnije, a posljedice bi u područjima koja nemaju dovoljno vremena da se u potpunosti oporave mogle biti vrlo ozbiljne, tvrde znanstvenici s američkog sveučilišta Utah.

"Učinak bi mogao biti vrlo opasan. Druga suša u manje od dvije godine puno se negativnije odražava na ekosustav te postoji opasnost da se neka šumska područja nikad u potpunosti ne oporave", smatra suautor studije William Anderegg.

U praksi bi to značilo da bi se pogođena područja na kraju iz bujnih šuma mogla pretvoriti u travnate površine i makiju. Borealnim šumama, koje znamo i kao tajge, koje prekrivaju sjeverne dijelove Europe, Rusiju i Kanadu potrebne su dvije godine za oporavak od suše, djelomično i zbog toga što u njima nema velikog broja raznolikih biljnih vrsta, kazao je Anderegg.

Dodao je da je i šumama tropskih predijela južne Amerike i jugoistočne Azije za oporavak potreban najmanje dvogodišnji period.

"To su zabrinjavajući podaci jer su u spomenutim područjima akumulirane velike količine ugljika važnog za biogeokemijski ciklus, jedan od najvažnijih ciklusa na našem planetu koji omogućuje da ugljik ponovno iskoriste novi organizmi", podsjeća Anderegg.

Znanstveno je dokazano da upravo šume smanjuju alarmantne količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Stabla akumuliraju CO2 i zadržavaju ga sve dok ne istrunu ili ne izgore, proizvodeći kontinuirano pritom kisik tijekom svojega stoljetnog vijeka. Šume imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i izravno utječu na smanjenje stakleničkih plinova u atmosferi.

Šume su značajne za održavanje normalne razine stakleničkih plinova zbog procesa fotosinteze. Za vrijeme toga procesa biljke iz atmosfere uzimaju CO2, a ispuštaju kisik natrag i na taj način izravno utječu na razinu stakleničkih plinova u atmosferi. Ugljikov ciklus je proces tijekom kojega ugljik prolazi kroz zrak, tlo, oceane, biljke i životinje.

Dvostruka suša pogodila je prašume Amazone u prvome desetljeću 21. stoljeća, što je ostavilo nesagledive posljedice. "Na satelitskim snimkama možemo vidjeti da se Amazona nije oporavila od suše iz 2005. ni do 2010. kada ju je pogodila druga velika suša", kaže Anderegg.

Temperature i količina kiše koja padne nakon sušnog razdoblja ili požara utječu na to koliko će se brzo ekosustavi oporaviti, kažu znanstvenici.

Oborine bez sumnje donose olakšanje, no ne rješavaju odmah probleme što ih je prouzročila velika, dugotrajna suša, ističe Anderegg.