Nije lak život ovih dana... štoviše, ovih godina... tresu nas potresi, napadaju pandemije i ljudi su se sve više povukli u sebe, u svoje male školjke i pronaći normalnu i pristojnu osobu koja je još uz to i ljubazna je gotovo nemoguće. 

Zbog stresne svakodnevice i prebrzog životnog tempa naša tijela su stalno u obrambenom stavu i vrlo rijetko se opuštamo. Kada smo kronično napeti, prestajemo biti empatični.

Profesor sa Sveučilišta Stanford dr. James Doty znanstveno je dokazao da djela ljubaznosti i suosjećanje dobro utječu na naše tjelesno i psihičko zdravlje jer resetiraju naš organizam, vraćajući ga na "početne postavke", u stanje opuštenosti, što ima brojne pozitivne učinke.

>> Ljubaznost i pomaganje su dobri za vas >>

Tijela oslobađaju upalne proteine ​​kao odgovor na stres. Zbog toga se smanjuje utjecaj našeg živčanog sustava na imunitet, koji je ključan za brzu reakciju na bacile i bakterije, uzročnike bolesti.

Konstantno napeti živci smanjuju mogućnost dobre prosudbe zbog čega ljude oko nas doživljavamo u pogrešnom svjetlu i sve rjeđe djelujemo iz samilosti. Manjak empatije uzrokuje dodatni stres što dugoročno negativno djeluje na zdravlje.

"Kada je netko suosjećajan to ima ogroman pozitivan učinak na njegovu fiziologiju. Miče ga iz stanja prijetnje i stresa te ga stavlja u stanje mirovanja i opuštanja. U tom trenutku mijenja se način reagiranja na događaje", objašnjava dr. Doty za portal Big Think.

>> Ljubaznost je bolja od detoksikacije >>

Po njegovom mišljenju, umjesto brze i nagonske reakcije koja je uvijek upravljana strahom, reakcija iz opuštenog stanja za posljedicu ima puno kreativnija i empatičnija djela.