« Svijet
objavljeno prije 9 mjeseci i 25 dana
PROBLEMI

Sukob u Ukrajini i opasnost od duge, hladne zime

Za novu njemačku vladu bi stvari mogle brzo postati neugodne. Situacija na istočnoj vanjskoj granici EU-a s Bjelorusijom i na rusko-ukrajinskoj granici je zabrinjavajuća, analizira Oliver Rolofs

Rusima su na meti...
Rusima su na meti... (Arhiva)
Više o

Ukrajina

,

Rusija

,

rat

Koalicijski sporazum tzv. semafor koalicije mudro je posvetio većinu prostora u poglavlju "Bilateralni i regionalni odnosi" Rusiji. Osim prijateljskih riječi koje svjedoče o dubini i raznolikosti njemačko-ruskih odnosa, nedvosmisleno se izražava ​​kritika agresivnog kursa Rusije u neposrednom susjedstvu.

Govori se o "pokušajima destabilizacije Ukrajine, nasilju u istočnoj Ukrajini i nezakonitoj aneksiji Krima", kao i o "sveobuhvatnom ograničavanju građanskih i demokratskih sloboda". Drugim riječima: Rusija vodi psihološki, hibridni rat koji nije ograničen na Ukrajinu i susjedne zemlje, već je sve veća prijetnja cijelom Zapadu.

Invazija na Ukrajinu kao realni scenarij

Za nuklearno naoružanje osposobljeni ruski bombarderi presreću borbene zrakoplove NATO-a iznad Sjevernog mora. Bjeloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko ucjenjuje Europsku uniju izbjeglicama uz potporu ruskog predsjednika Putina. Na rusko-ukrajinskoj granici Kremlj okuplja gotovo stotinu tisuća vojnika i teško naoružanje. Cyber ​​napadi na Ukrajinu i EU su na dnevnom redu.

Posljednjih tjedana sukob s Rusijom se intenzivirao na nekoliko frontova, živci su na nategnuti - ruska invazija na Ukrajinu sada je klasificirana kao realni scenarij u Washingtonu i Kijevu i budi mračna sjećanja na rusku aneksiju Krima 2014. godine. Upravo sada Berlin i EU moraju uzeti u obzir ukrajinske sigurnosne brige i stati uz Kijev. Podilaženje Kremlju imalo bi katastrofalne posljedice - za cijelu Europu, ne samo za Ukrajinu.

Rat ne samo oružjem

Kako bi zaštitili Ukrajinu, Njemačka i drugi saveznici moraju shvatiti da ruska agresija nije ograničena na tenkove i trupe. Neprijateljstva Kremlja prema Ukrajini dio su šireg obrasca ratovanja koji uključuje energetski, financijski i gospodarski sektor. Rusija stalno koristi plin kao političko oružje. Upravo u trenutku kada se Europa suočava s paralizirajućom energetskom krizom. Nedavno je Moskva torpedirala proeuropski kurs nove moldavske vlade plinskim sporom koji je sada riješen.

Osim politikom u odnosu na plinovod Sjeverni tok 2, Rusija prijeti teritorijalnom integritetu Ukrajine i iscrpljujućim gospodarskim ratom. Cilj je natjerati ukrajinsku vladu u financijsku slijepu ulicu. To uključuje pooštrene carinske procedure i šikaniranja koja dovode do dugog čekanja na granici, nametanje zabrana uvoza ukrajinskih proizvoda i smanjenje kredita ukrajinskoj industriji od strane ruskih banaka.

Prema procjenama američkog think tanka Atlantic Council, ruska aneksija Krima i rat na istoku Ukrajine koštali su Kijev najmanje 100 milijardi dolara zbog uništenja, konfiskacije imovine i gubitka ugleda koji je pretrpjelo ukrajinsko gospodarstvo. I 14.000 mrtvih od početka sukoba.

Kako Europa može vršiti pritisak na Rusiju

To znači strožu regulaciju plinovoda Sjeverni tok 2 te prisiljavanje Gazproma da isporučuje plin do rusko-ukrajinske granice. Obustavljanje procesa certificiranja Sjevernog toka 2 od strane Savezne mrežne agencije sredinom studenoga može se zato protumačiti kao jasan, iako zakašnjeli signal Kremlju da njegov smjer destabilizacije više neće ostati bez odgovora. Čak ni Green deal za postizanje ambicioznih europskih klimatskih ciljeva Bruxelles još nije iskoristio kao sredstvo pritiska na Moskvu. Klimatske promjene stvaraju nove geopolitičke realnosti koje će s vremenom Rusiju koštati unosnih izvora prihoda, kao i njezinih glavnih sredstava moći i utjecaja.EU bi imala alate i političku moć da odlučno odgovori. Ali EU treba novi strateški okvir za postupanje s Rusijom. Pri tome bi Bruxelles s jedne strane trebao nastaviti igrati na regulatornu kartu i, mnogo konkretnije, promicati diverzifikaciju i razdvajanje energetskih tržišta. Zajedno s Francuskom, savezna vlada bi trebala pojačati pritisak na Rusiju.

Pokazati crvene linije

Paralelno, Berlin i Pariz također bi trebali oživjeti Normandijski format, pregovaračku platformu koja okuplja šefove država i vlada Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske. Rusko odbijanje sudjelovanja je znakovito.

Dok se pokušava suprotstaviti ruskoj agresiji, EU također mora osigurati da ukrajinska vlada dobije potporu koja joj je potrebna za ostanak na njenom putu. Bude li prepuštena sama sebi, postoji velika opasnost da bi zemlja ponovno mogla postati žrtvom politički aktivnih oligarha poput Viktora Medvedčuka i bivšeg predsjednika Petra Porošenka, koji otvaraju vrata Rusima u vrijeme kada je jedinstvena fronta ključna.

Nova savezna vlada trebala bi koristiti svoje komunikacijske kanale s Moskvom kako bi jasno rekla gdje su crvene linije i koje su posljedice agresivnog djelovanja. Ako kombinirana diplomatska i gospodarska moć EU-a, u suradnji sa Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom, nije dovoljna da odvrati Rusiju od njezina sadašnjeg kursa, Europa se suočava s dugom, hladnom zimom.

Oliver Rolofs je stručnjak za sigurnost i dugi niz godina bio je voditelj komunikacija na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje je postavio program za energetsku sigurnost.

Piše: Oliver Rolofs/DW
12.12.2021. 08:01:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    12.12.2021. 09:47
    Putin zeli rat rusija se uvuce evo ti unije i amerike
Novi komentar
nužno
nužno