"Besplatno", "gratis", "free". Pritom je još i bolje ako slova upadaju u oči kričavim bojama i masnim formatom. Oko pet milijuna internetskih korisnika ovim su natpisima namamljeni u klopke dok su pretraživali, primjerice, recepte, horoskope, planere puta ili testove inteligencije.

Naime, ono što im je ponuđeno uopće nije bilo besplatno, već je nakon nekoliko tjedana na kućnu adresu za navodno besplatnu ponudu stigao "masni" račun. Cijena je, naravno, na internetskoj stranici bila napisana sitnim slovima.

Jutta Gurkmann iz njemačke Savezne udruge za zaštitu potrošača pojasnila nam je kako odsad moraju izgledati tipke na internetskim stranicama: "Na tipkama više ne smije pisati 'naruči odmah', 'dalje' ili 'šalji narudžbu', već 'kupi', 'naruči i plati' - nešto tog tipa."

Transparentnost i sigurnost

Nova pravila vrijede za sve oblike internetske kupovine, dakle ne samo za prodajne i pretplatničke prevarante, nego i za ozbiljne ponuđače. Svoje online trgovine morali su preurediti i opremiti novim tipkama za upozorenje. Za to su imali rok od tri mjeseca, jer je zakon službeno na snazi još od početka svibnja. A on se odnosi i na internetske ponuđače u inozemstvu, kaže Jutta Gurkmann iz Savezne udruge za zaštitu potrošača te dodaje:

"Ako imate inozemno poduzeće čija je djelatnost usmjerena na njemačko tržište - a 'usmjerena' znači da je stranica podešena i za njemačke potrošače, recimo tako što ima i svoju njemačku verziju, međunarodne telefonske brojeve i slično - onda za potrošače iz Njemačke vrijede i njemački zakoni koji im pružaju bolju zaštitu, a time i propisi za tipke."Dakle, posjetitelju stranice mora biti jasno da troši novac.

Kupoprodajni ugovor sklapa se tek pritiskom na tipku. Tako kaže novi zakon. Za njega se osobito zalagala njemačka ministrica pravosuđa Leutheusser-Schnarrenberger koja se nada kako će proces kupnje putem Interneta odsada biti transparentniji i sigurniji.

Zakon ne štiti u svim slučajevima

Propisi proizlaze iz smjernice Europske unije za poboljšanje zaštite potrošača. Međutim, online trgovine u, recimo, Sjedinjenim Državama, koje nisu izravno usmjerene na njemačko tržište ne moraju instalirati nove tipke. Ako kupac ovdje upadne u klopku nekog prevaranta, ne može se pozvati na njemačke zakone.

Prema procjenama Savezne udruge za zaštitu potrošača ovakve su klopke česte u prodaji računalnih programa, a mnogi slučajevi završe i na sudu. Razlog tomu je, smatra Gurkmann, to što je kod softvera ponekad vrlo teško razlučiti tko je za što kriv.

I dalje treba biti na oprezu

Kupujete li od nepoznatog trgovca, istražite malo, savjetuju iz Udruge. Postoje, naime, mnogi portali na kojima korisnici ocjenjuju online trgovine i ponude te dijele informacije o njima, uključujući one o kakvom je prodavaču riječ - prevarantu ili nekome kome se može vjerovati.

Dakle, unatoč ovom zakonu, Nijemci, a pogotovo oni internetski surferi koje slični zakoni (zasad) ne štite, kao što su, recimo, Hrvati, s online kupovinom i dalje trebaju biti oprezni, i to ne samo na portalima inozemnih trgovaca. Gurkmann ističe: „Bojimo se da će neki potrošače pokušati preveslati u nekom drugom obliku. Treba i dalje biti jako oprezan, pogotovo pri odabiru prodavača."