Proljetne vrućine mogle bi postati nova prijetnja za ranjive skupine na Islandu i u inuitskim zajednicama na Grenlandu.

"Kad govorimo o klimatskim promjenama i toplinskim valovima, ljudi najčešće pomisle na zemlje poput Indije, Italije ili SAD-a", ističe dr. Sarah Kew s Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta.

No, kako pokazuje novo istraživanje grupe World Weather Attribution (WWA), čak i zemlje s hladnom klimom doživljavaju temperature koje nikad prije nisu zabilježene.

Toplinski val koji je u svibnju pogodio Island i Grenland bio je za 3 °C topliji zbog utjecaja klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Na Islandu je 15. svibnja postaja u Egilsstaðiru zabilježila rekordnih 26,6 °C - najvišu svibanjsku temperaturu u povijesti mjerenja. Samo nekoliko dana kasnije, 19. svibnja, u Ittoqqortoormiitu na istoku Grenlanda izmjereno je 14,3 °C, daleko iznad prosjeka za taj mjesec koji iznosi 0,8 °C.

"Porast od 3 °C možda ne zvuči drastično, ali doveo je do velikog gubitka leda na Grenlandu", dodaje dr. Kew. Prema prvim analizama američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, toplinski val od 15. do 21. svibnja uzrokovao je otapanje leda oko 17 puta intenzivnije od uobičajenog prosjeka.

Klimatski rizici sve izraženiji i na Arktiku

"Na Arktiku su zajednice stoljećima živjele u skladu s vremenskim obrascima koji su bili stabilni", kaže Maja Vahlberg iz Klimatskog centra Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. "No, toplinski valovi kao ovaj ukazuju na nove prijetnje u regijama koje se zagrijavaju znatno brže od ostatka svijeta."

Arktik se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka, a ključni uzrok je fenomen "arktičkog pojačanja" - topljenjem morskog leda površina oceana tamni i upija više topline, čime se dodatno ubrzava zagrijavanje.

Inuitske zajednice suočene su s narušavanjem tradicionalnog načina života, dok sve više građana Islanda s kroničnim zdravstvenim problemima postaje osjetljivo na vrućine.

Iako je stopa smrti uzrokovanih vrućinama na Islandu još uvijek niska, ovakve nagle promjene temperature mogu pogoditi one najranjivije - često prije nego što se uspiju prilagoditi.

Sunčane opekline, omekšavanje asfalta i upozorenja o opasnostima od vrućine sve su češće u zemljama hladne klime, a znanstvenici upozoravaju da bi takvi rizici mogli rasti.

Nestabilan morski led također otežava svakodnevni život Inuitima na Grenlandu - ugrožena su tradicionalna lovišta, a opada i broj pasa za vuču saonica, koji su stoljećima imali ključnu ulogu u arktičkom načinu života.

Island: očekuje se dodatno pojačanje toplinskih valova

Iako toplinski valovi na Arktiku mogu djelovati kao iznimka, oni postaju sve učestaliji.

"U posljednjim godinama sve češće bilježimo ekstremne vremenske događaje koji daleko nadilaze dosadašnje obrasce", kaže dr. Halldór Björnsson iz islandskog Meteorološkog zavoda. "Stare statistike više ne vrijede", dodaje.

Toplinski val iz svibnja oborio je temperaturne rekorde u čak 94 % meteoroloških postaja, uključujući Stykkishólmur, gdje se temperatura prati više od 174 godine.

Ako se emisije stakleničkih plinova nastave sadašnjim tempom, očekuje se da će toplinski valovi na Islandu do kraja stoljeća postati intenzivniji, s porastom temperature od čak 2 °C.

U istočnom Grenlandu zabilježena je najtoplija svibanjska temperatura koja je bila za 3,9 °C viša od one u predindustrijskoj eri, a gotovo sav taj porast pripisuje se klimatskim promjenama.

Posljedice arktičkog zagrijavanja osjećaju se globalno

"Ono što se događa na Arktiku - ne ostaje na Arktiku", upozorava dr. Friederike Otto s londonskog Imperial Collegea.

Brže otapanje grenlandskog leda doprinosi globalnom porastu razine mora, što direktno ugrožava otočne zajednice poput Vanuatua, Kiribatija i Tuvalua, ali i inuitske narode.

Grenland svake godine izgubi prosječno 43 milijarde tona leda. Znanstvenici upozoravaju da bi se daljnjim zagrijavanjem mogla dosegnuti točka preokreta nakon koje bi se ledeni pokrov topio nepovratno.

Već i globalno zatopljenje od 1,5 °C moglo bi pokrenuti kolaps ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike, što bi u narednim stoljećima moglo uzrokovati višemetarski porast razine mora i potopiti mnoge niskoležeće otoke i obale.

Još jedna prijetnja je usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), koja je ključna za globalne vremenske obrasce. Dodatno otapanje grenlandskog leda moglo bi uzrokovati njezin kolaps i ozbiljno poremetiti klimu u Europi i svijetu.

"Znamo što uzrokuje zagrijavanje - korištenje fosilnih goriva. Dobra je vijest da se ekstremne vrućine mogu zaustaviti. Rješenja već imamo, samo trebamo priznati da su ljudska prava jednaka za sve, a ne privilegij bogatih", zaključuje dr. Otto.