Putin je napao Ukrajinu, u Iranu i u Americi ustale su žene u borbi za svoja prava. Britanija je izgubila kraljicu, a nogomet kralja.  

Nakon što je zapad tjednima uvjeravao da mu je vojska na granici samo zbog vojne vježbe, ruski predsjednik Vladimir Putin napao je Ukrajinu, tobože da je "demilitarizira i denacificira".

Tisuće mrtvih na obje strane, milijuni izbjeglih Ukrajinaca, međunarodne sankcije bez presedana, globalna energetska kriza, galopirajući rast cijena i inflacija posljedice su najveće invazije u Europi od Drugog svjetskog rata. 

Britanci su se krajem godine tugovali za Elizabetom II., jedinom vladaricom koju je velika većina njih uopće imala za života. Malo tko je, međutim, tugovao za kratkotrajnom premijerkom Lizz Truss koja je nastavila 'noćnu moru' u Downing Streetu, gdje se stanari mijenjaju, njih petero u posljednjih šest godina, kao na pokretnoj traci.  

U Americi je masovne prosvjede izazvala šokantna odluka Vrhovnog suda da poništi presudu iz slučaja "Roe vs Wade" i time ukine pravo na pobačaj na saveznoj razini, a u Iranu su ljudi izlazili na ulice ogorčeni smrću Mahse Amini, djevojke koju su vlasti nasmrt pretukle jer nije bila 'propisno' odjevena. 

Uz rat u Ukrajini, vodi se ekonomski, energetski i medijski rat, a zapad u tome nipošto nije promatrač. 

Ruska invazija na Ukrajinu prouzročila je neviđeni val zapadnih sankcija - uveden je embargo na uvoz ruske nafte, neke ruske i bjeloruske banke izbačene su iz SWIFT-a, sankcionirani su mnogi oligarsi.

Ograničenje cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu oko kojeg su se dogovorili EU, G7 i Australija, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU na snazi je od 5. prosinca. 

Moskva je u odgovoru na sankcije smanjila isporuku plina Europi koja se nastoji što prije osloboditi ovisnosti o ruskim energentima. 

Ruskim javnim televizijama Russia Today i Sputnik zabranjeno je emitiranje u Europi, a zapadni mediji poput britanskog BBC-a, njemačkih ZDF-a i ARD-a, talijanskog RAI-a, američkog CNN-a i drugih obustavili su izvještavanje iz Rusije zbog kontroverznog zakona o širenju lažnih informacija o ratu u Ukrajini.

Zapadne tvrtke i korporacije poput Applea, Googlea, Twittera, brodskih kompanija MSC i Maersk, kao i American Express, Visa, Mastercard, Paypal i druge odlučile su bojkotirati Rusiju.  

Dobra je vijest da se svijet u ovoj godini u najvećoj mjeri uspio osloboditi covida. WHO najavljuje da bi 2023. mogao proglasiti kraj pandemije. 

Suprotno je u Kini. Tamošnjem stanovništvu dozlogrdila je politika 'nula covida' i počeli su krajem godine prosvjedovati protiv strogih mjera ograničenja, u najvećem izazovu za partiju od krvavo ugušenih prodemokratskih demonstracija na pekinškom trgu Tiananmenu 1989. godine.  Pod pritiskom masovnih prosvjeda, vlasti od prosinca ublažavaju mjere, ali je porastao broj zaraženih. 

Epidemija majmunskih boginja, koje su preimenovane u 'mpox' kako bi se izbjegle rasističke konotacije, uspješno je stavljena pod kontrolu, a već neko vrijeme nema ni slučajeva ebole, pohvalio se WHO u prosincu. 

Toplotni udari i ciklonske bombe

Dijelovi Europe, sjeverna Afrika, dijelovi Arktika i Antarktike, Kina i Sjedinjene Države bili su ove godine žrtve toplinskog vala, a temperature na zapadu Europe prelazile su ljetos 40 Celzijevih stupnjeva. 

Vatrogasci su se borili sa šumskim požarima u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Maroku, a razorne poplave pogodile su Pakistan i Nigeriju. 

Ekstremna zima stigla je u u SAD i Kanadu uoči Božića. Takozvana ciklonska bomba, snježna mećava praćena iznimno niskim temperaturama usmrtila je 71 osobu, najviše na sjeveroistoku Amerike. Otkazano je više od 10.000 letova u vrlo prometnoj predbožićnoj sezoni. 

Ekstremne vremenske prilike, nekoć rijetke, polako postaju pravilo zbog klimatskih promjena. Zemlje su na ovogodišnjem UN-ovom klimatskom samitu COP27 u Egiptu uspjele dogovoriti samo stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele "posebno ranjive zemlje".  

Sve u svemu, godina za zaborav...