Svake godine iznova nas sredinom prosinca hvata kupovna groznica u kojoj nastojimo pronaći poklone koji će zadovoljiti najmilije i pokazati im koliko nam je do njih stalo. Naime, poklon prema svojoj definiciji nije isključivo materijalni predmet nego simbol naklonosti prema drugima, simpatije, prestiža, moći i ljubavi.

Prilikom darivanja djeteta najteže je pronaći pravu mjeru, a kao i u svemu veliku ulogu igra odgoj. Dječji psiholog iz njemačke klinike Wagner-Jauregg kaže: „Djeca od odraslih uče što je poklon i kako se prema njemu trebaju odnositi. Za njih je darivanje iskazivanje dobrote i ljubavi, a manje su usredotočeni na samu materijalnu vrijednost."

Psiholog upozorava da se djecu ne smije obasipati darovima jer će, u suprotnom, s vremenom izgubiti osjećaj zahvalnosti: „Ako su navikli na velike i skupe poklone, neće se veseliti kad jednom dobe nešto manje vrijedno. Bit će razočarani jer se od malih nogu nisu naučili zadovoljiti malim stvarima."

U Njemačkoj je provedeno istraživanje o božićnim željama na uzorku od 500 djece između 6-14 godina. Suprotno predrasudama, rezultati pokazuju da mališani ne misle samo na sebe, te da svako deseto dijete želi posao roditelju, zdravlje obitelji, te završetak ratova i siromaštva u svijetu.

Na prvom mjestu želja su igračke konzole, a slijede ih razni multimedijski sadržaji, igrice za računala, laptopi, mobiteli i televizori. U treću skupinu najpopularnijih poklona ubrajaju se uobičajene želje - knjige, romobili, glazbeni instrumenati i slatkiši. Visoko kotiraju društvene igre, plišane životinje, bebe, nakit, odjeća te već spomenute nematerijalne vrijednosti poput sreće i zdravlja.