Pisanje životopisa koji će se po nečemu istaknuti u nepreglednoj hrpetini drugih životopisa, ali istovremeno ipak ostati relativno strukturiran i profesionalan prava je umjetnost. S jedne strane, svatko od nas želi da ga potencijalni poslodavac što lakše primijeti, dok s druge strane nipošto ne smijemo u životopis staviti stvari koje će nas automatski diskvalificirati kao neozbiljnog kandidata. Donosimo vam nekoliko takvih takvih stvari na koje morate obratiti posebnu pozornost:

Očekivanja od novog posla: Tražiteljima posla nekoć se savjetovalo da vrlo jasno napišu čemu se točno nadaju kod potencijalnog radnog odnosa, što je u praksi rijetko kad funkcioniralo onako kako je bilo zamišljeno, zbog čega je s vremenom zapravo postalo gubitak vremena za poslodavca. Tvrtke traže osobu koja će im pomoći da ostvare svoje poslovne ciljeve i nije im bitno hoće li i oni ispuniti vaše. Slobodno napišite što tražite i očekujete od novog posla, ali to isprintajte i stavite na zid sobe, a nipošto u životopis.

(Pre)osobni podaci: Svi koji su imali prilike u rukama držati prijave za posao potencijalnih kandidata mogu vam posvjedočiti kakve nevjerojatne detalje ljudi znaju pisati u prijavama za posao. Od bračnog statusa, preko nacionalnosti i vjere, pa sve do političkog opredjeljenja i broja djece, pisanje privatnih podataka može vam samo potpuno uništiti šanse. Ne upadajte u zamku misleći da ćete probuditi suosjećanje kod poslodavca zbog vaše teške obiteljske ili financijske situacije - efekt će često biti potpuno suprotan.

Očekivanja o visini plaće: Iako je sasvim u redu pitati za visinu plaće u slučajevima kad poslodavac to izričito ne navede u oglasu za posao, takve je stvari uvijek najbolje ostaviti za fazu razgovora. Ukoliko oglas za posao traži od vas da sami navedete koliku plaću očekujete (što je psihološki trik o kojem bi se mogle napisati čitave stranice), budite što je moguće općenitiji u odgovoru.

Irelevantna iskustva i vještine: Teško je jasno odrediti što se sve smatra relevantnim iskustvom, ali generalno govoreći, to je sve ono što se direktno ne tiče posla ili branše za koje se prijavljujete. Oduprite se iskuštenju da spomenete sve čime ste se bavili od svoje 16. godine, posebice ukoliko to nema ama baš nikakve veze s poslom na koji se javljate. Poslodavcima je puno važnija kvaliteta vaših znanja i vještina, a ne njihova količina. Više u ovom slučaju uglavnom nije bolje.

Vaše slabosti: Mnogi poslodavci za vrijeme intervjua prije ili kasnije pitaju kandidate o tome što smatraju svojim najvećim slabostima, stoga nema nikakve potrebe da trčite pred rudo i dajete im materijala da vas uopće niti ne zovu. Ovakva su pitanja napravljena da se procijeni vaša vještina da loše prikazujete u pozitivnom svjetlu, a ne da otvorite dušu zbog svojih karakternih mana. I naravno, sve to ostavite za fazu razgovora.