Mikrobiom probavnog sustava već neko vrijeme puni novinske stupce nakon što su proteklih godina objavljeni rezultati brojnih istraživanja koji utvrđuju snažnu vezu između mikrobioma i zdravstvenih stanja kao što su dijabetes, autizam, gojaznost, anksioznost  i mnoga druga.

Nova istraživanja u središte pažnje stavljaju mikrobiom kože - prirodni ekosustav mikroba na našoj koži sa svojim genetskim materijalom koji u interakciji s našim tijelom osigurava njegovo zdravo funkcioniranje i štiti kožu od vanjskih oštećenja.

- Istraživanja ljudskog mikrobioma dovode do promjene tradicionalnog mišljenja da je za razvoj bolesti u čovjeka odgovoran jedan, dobro definirani uzrok, i sve je više pokazatelja da je za nastanak različitih bolesti, između ostalog,  odgovorna neravnoteža u mikrobiomu, potvrdila je dr. Nives Pustišek, specijalist dermatolog i venerolog, subspecijalist dječje dermatologije.

Disbioza mikrobioma, kaže dr. Pustišek,  stručan je naziv za neravnotežu mikrobioma, te je  preduvjet za nastanak različitih bolesti, poput atopijskog dermatitisa, akni, seborejičnog dermatitisa, psorijaze i mnogih drugih.

Istraživanja o mikrobiomu kože provode stručnjaci francuskog dermatološkog laboratorija La Roche-Posay već četvrt stoljeća kako bi pomogli osobama koje pate od ekcema, nezaraznog stanja kože koje dovodi do isušivanja kože i stvaranja ljuskavih mrlja s crvenilom i svrbežom, od kojeg pati dvoje do troje od 10 djece diljem svijeta.

Rezultati istraživanja potvrdili su da se ekcem povezuje s dramatičnim padom bakterijske raznolikosti, odnosno da se ekcem razvija kad trećinu ekosustava mikrobioma preuzme jedna bakterija - Staphylococcus aureus - zlatni stafilokok.  

Zajednice bakterija na našoj koži, prema tome, igraju značajnu ulogu -  uče imunološki sustav kako prepoznati „nametnike", kako održati funkciju zaštitne barijere kože, te sprečavaju razvoj potencijalno opasnih mikroorganizama. Da bi obavio sve te zadaće, mikrobiom mora biti uravnotežen i raznolik.

- O mikrobiomu čovjeka zato se često govori kao o posebnom organu i naziva ga se "zaboravljenim organom" jer ima značajnu zaštitnu ulogu pri čemu  „naše bakterije" sprječavaju naseljavanje patogenih bakterija, kaže dr. Nives Pustišek dodajući kako su mikrobiom i koža dva organa koja žive u simbiozi.

Koža, najveći organ, prostire se na nevjerojatnih 1,7 m2 i ima mnoge zadaće  - od održavanja unutarnje temperature, pohrane energije, do zaštite tijela od štetnih kemikalija i bakterija. Sastoji se od slojeva stanica, živaca i žlijezda, te čini oko 18 posto naše tjelesne težine, a u isto je vrijeme i dom  milijunima bakterija, gljivica i parazita.    Da bi bila zdrava - mikroorganizmi koji je nastanjuju  moraju biti u ravnoteži.

10 zanimljivih činjenica o mikrobiomu

1. Mikrobiom kože uči naš imunološki sustav kako da se obrani od nametnika koji uzrokuju bolesti
2. Većina mikroba koji žive na nama i u nama ne mogu nam naštetiti
3. Na 1 cm2 obraza u suživotu se nalazi čak milijun mikroba
4. Prvu dozu mikrobioma dobili smo još pri rođenju i otad se mikrobiom kontinuirano razvija
5. Napola smo čovjek, a napola mikrobiom
6. 80 milijuna bakterija razmijenimo poljupcem u samo 10 sekundi
7. Zajednica mikroba na lijevoj ruci razlikuje se od zajednice mikroba na desnoj ruci
8. Kad bismo izbrojali sve stanice u organizmu, samo 50 % njih bile bi ljudske stanice 
9. Samo na našoj koži identificirano je oko 1000 različitih vrsta bakterija
10. Mikrobiom u prosjeku teži oko 1,5 kilograma, jednako kao i ljudski mozak