Ljudska vrsta nije imuna na izumiranje, ali osim potpunog uništenja planete niti jedan zaseban događaj ne bi nas mogao u potpunosti 'dotući', tvrdi novo istraživanje američkih znanstvenika objavljeno u časopisu Futures.

Zanimljiv detalj u rezultatima istraživanja kaže kako svaki mogući scenarij koji bi kao posljedicu imao izumiranje ljudi, uključuje neki oblik slučajne ili namjerne djelatnosti nekih struktura vlasti. To je pak znanstvenike nagnalo na zaključak da će ljudi o svojoj sudbini u konačnici odlučiti sami.

"Smatram da je visok tip prilagodljivosti svojstven samo ljudima. Vrste evoluiraju kako bi povećale šanse za preživljavanje, ali to se odvija tijekom vrlo dugih perioda. Instinkt u velikoj mjeri vodi i ljude u ranim fazama života, ali sposobnost učenja različitih oblika ponašanja ovisno o okolišu ljude kao čini vrlo žilavima po pitanju preživljavanja", rekao je za Discovery News Tobin Lopes, voditelj projekta s državnog sveučilišta Colorado.

Svoje istraživanje Lopes i njegov tim temeljili su na modeliranju scenarija metodom 'intuitivne logike' koja se uobičajeno primjenjuje u predviđanju mogućih globalnih ekonomskih kretanja.

Uz korištenje nevjerojatno velikog broja varijabli, Lopesov tim je razvio tri moguća crna scenarija. Svaki se sastoji od kombinacije više događaja, kao što su ratovi, pandemije, klimatske promjene ili udari svemirskih tijela, a oni bi se trebali dogoditi u kraćem vremenskom periodu.

Lopes smatra da su najopasnije 'nuspojave' tehnološkog napretka i klimatskih promjena jer njihove učinke spoznajemo vrlo polako, a kada se i dođe do podataka teško je postići znanstveni, a još teže politički konsenzus o rješenju.

Kombinacija problema koji bi nas mogli zbrisati s majčice Zemlje zaista je mnogo, ali prema podacima istraživanja najozbiljnije stvari daju se svrstati u četiri osnovne kategorije, a to su: virusne zarazne bolesti, velike klimatske promjene i djelomični ili potpuni nuklearni 'armagedon'.

Ukoliko bilo koji od tih događaja postane realnost, znanstvenici upozoravaju kako bi vjerojatno došlo do pokretanja domino efekta koji bi doveo do raspada društva, a na kraju i nestanka čovječanstva.

U jednom ranijem radu, koji potpisuje Jared Diamond s UCLA-a, formulirana je teorija prema kojoj na krajnju točku ljudskog vremenskog pravca na Zemlji najviše utječu oružje, virusi/bakterije i čelik odnosno industrija. S time se pozabavio brazilski znanstvenik Sergio Dani i, prilagodivši podatke današnjem vremenu, došao do zaključka kako na čovječanstvo u cjelini najveći utjecaj imaju zlato, ugljen i nafta. Te tri stvari ključan su dio problema taloženja antropogenog arsena u tijelima svih ljudi na planetu, a to je nevidljivo i tiho oružje masovnog uništenja.

Dani je objasnio kako eksploatacija tih triju resursa uzrokuje drastičan porast koncentracije arsena u biosferi, a ljudski organizam je jedan od najmanje otpornih na trovanje arsenom.

Lopes je ipak uvjeren da, iako živimo s brojnim ozbiljnim problemima, ljudi neće nestati 'samo tako' jer su modeli pokazali da je čovječanstvo žilavije nego je itko očekivao. No s druge strane, to su ipak samo modeli...