Bilo u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji ili Bosni i Hercegovini, u mnogim skijaškim regijama Europe ove sezone nema zimskih čarolija. Vide se samo bijele staze napravljene od umjetnog snijega u zeleno-smeđim pejzažima. Na mnogim mjestima je jednostavno previše toplo i umjesto snijega pada kiša. A to je problem sa velikim posljedicama.

Manje snijega znači manje vode ljeti

"Sijneg igra važnu ulogu u ciklusu vode, naime on zadržava vodu tijekom određenog razdoblja. Voda koja se nalazi u snijegu ne otiče direktno, već samo ljeti ili u proljeće", objašnjava Danijel Farinoti, profesor glaciologije na Švicarskoj višoj školi za tehnologiju (ETH) u Cirihu i Švicarskom istraživačkom institutu za šume, snijeg i prirodnu sredinu (WSL).

Tek kada se snijeg odmrzne, otopljena voda odlazi u jezera i rijeke i u podzemne vode. Bez zaštitne funkcije snijega, ove vode će nedostajati kasnije tijekom godine. Rijeke koje se obično napajaju topljenjem snijega tada imaju niži nivo.

Nedostatak snijega može utjecati na transport i opskrbu električnom energijom

Jedna od njih je Rajna. Za nju je otopljena voda ključna kao rezerva vode u mjesecima sa manje padavina ljeti i u jesen. Ali: „Otapanje glečera i manje snijega mogli bi u budućnosti pogoršati stanje nivoa vode u Rajni od Bazela do Sjevernog mora" - navodi se u studiji Međunarodne komisije za hidrologiju Rajne (KHR), udruženja naučnih organizacija iz zemalja kroz koje protječe ta rijeka. Predviđa se da će u budućnosti padati više kiše zimi. Međutim, prema studiji, kiša vjerovatno neće moći nadoknaditi nedostatak otopljene vode.

Sve veći efekti niskog vodostaja ljeti su značajni i utječu na sve koji koriste vodu duž Rajne - teretni prpomet Rajnom bi mogao biti otežan u prosijeku više od dva mjeseca godišnje krajem stolježa. Elektrane bi mogle proizvoditi manje struje, a opskrbljivači pitkom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi se pripremiti za sve češće nestašice vode. Jer, u toplim, suhim ljetima, biljke imaju veliku potrebu za vodom.

Prilagođavanje nedostatku snijega: bazeni za zadržavanje i štednju vode

Da bi se ponovo učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni umjetni rezervoari za zimske padavine, kaže Mark Zebisch, klimatolog u Eurac Research, interdisciplinarnom istraživačkom centru sa sjedištem u Južnom Tirolu. Međutim, ovo je uvijek intervencija u prirodi i prostor za takve bazene je ograničen, posebno u planinama.

Zato prije svega važi sljedeće: „Ako se poveća rizik od suše, moramo štedjeti vodu gdje god možemo. I dalje se mnogo vode gubi u poljoprivredi, posebno južno od Alpa, na primjer zbog curenja iz cijevi, i zato što se i dalje često koriste prskalice, što znači da mnogo vode isparava.

Robert Steiger, geograf i istraživač turizma na Institutu za financije Sveučilišta u Insbrucku, naglašava da se mora razmisliti i o tome što se uopće može uzgajati u budućnosti. „U dolini talijanske rijeke Po, na primjer, razmišlja se o  uzgajanju znatno manje riže jer su za to potrebne veoma velike količine vode", kaže Steiger, koji je uključen u ekološku organizaciju Protect our Vinters (POV).

U Pou u Italiji prošlog ljeta jedva da je uopće bilo vode. Pored izuzetno toplog sušnog perioda, prethodna zima s vrlo malo snijega i kiše izazvala je dramatično nizak nivo vode u mnogim europskim rijekama.

Kako nedostatak snijega šteti planinama

Nedostatak snijega također ima mnogo posljedica u samim planinskim predjelima. Prema Steigerovim riječima, ako zimi umjesto snježnih padavina padaju jake kiše, postoji rizik od odrona. Naročito kada se spoje otapanje snijega i jake kiše.

Nedostatak snijega takođe ima veliki uticaj na lokalne ekosisteme, objašnjava Daniel Farinotti s ETH-a u Cirihu. „Bez snijega, ekosistemi koji su navikli na snijeg imat će drugačiji sastav jer će tada druge vrste migrirati."

Pošto snježna voda koja se otapa sporije curi u tlo, bolje se apsorbira od kišnice koja kratko pada i teče niz padine. Drugim riječima: snježna voda održava tlo u planinama vlažnim duže od kišnice. Ovo je, između ostalog, prednost za rast biljaka u proljeće.

Bez snijega manje sunčeve refleksije

Bijeli snijeg takođe reflektira sunčevu svjetlost. Bez toga, tlo se brže zagrijava i postaje suho. Na suhom tlu kiša takođe brže otiče umjesto da curi u tlo. Suho tlo također možepovećati rizik od požara, kaže Daniel Farinotti. Suša takođe podgoduje štetočinama. U Južnom Tirolu, Mark Zebisch izvještava o povećanju zaraze štetočinama potkornjacima, kojima je drveće oslabljeno zbog suše takoreći lak plijen.

Polarne regije su, gledano iz globalne perspektive, posebno važne, dakle morski led, ali i velika snijegom pokrivena područja tundre, na primjer u sjevernoj Skandinaviji ili u Sibiru.

Novi snijeg je također važan za svjetske glečere. Samo ako su ljeti prekriveni snijegom, ispod njega se možr formirati led. „Ako nema snijega, glečer je izgubljen."

Umjetni snijeg ili plastične folije ne mogu zamijeniti snijeg

Zamjena ili skladištenje snijega gotovo je nemoguće. To je vrlo skupo i izvodljivo samo na lokalnom nivou - i samo ako za to postoji ekonomski interes, na primjer za zimske sportove, naglašava istraživač turizma Steiger. Proizvodnja umjetnog snijega troši mnogo energije i vode - a za mnoge regije, slažu se svi stručnjaci, jednostavno će biti previše toplo za umjetni snijeg u budućnosti.

Prema Steigeru, skladištenje snijega uz pomoć bijelih plastičnih folija, na primjer na glečerima, vrko je komplicirano. „Potrebno je nekoliko tjedana da se ove folije postave i ponovo skinu. Također je otkriveno da mikroplastika iz folija odlazi u prirodnu sredinu."

Prema Danielu Farinottiju iz ETH u Cirihu, postoji samo jedna stvar koja može pomoći sprječavanju nastanka svijeta bez snijega: „Staviti pod kontrolu klimatske promjene. Mi zapravo imamo najveći uticaj na emisije CO2. Mislim da je to mnogo lakše nego sve druge tehničke mjere".