Posljednjih 15 godina globalna temperatura više ne raste. A rasti bi trebala, sudeći barem po ranijim modelima i proračunima istraživača klime. U stvari, već nam je na Zemlji trebalo biti toplije! Da li to znači da velikih klimatskih promjena neće biti? Ne, odgovaraju znanstvenici na Kongresu o ekstremnim vremenskim prilikama koji se ovih dana održava u Hamburgu (23-27.9.2013).

Količina ugljičnog dioksida i dalje se naime naglo povećava, a baš taj plin je u velikoj mjeri odgovoran za zagrijavanje našeg planeta. Nesmanjenom brzinom raste i razina mora u svijetu. Mojib Latif iz Centra za istraživanje oceana Geomar Helmholz u njemačkom Kielu kaže: „Pauza u zatopljavanju se odnosi isključivo na površinske temperature oceana. Iz toga ne smijemo zaključiti da se zaustavio cjelokupni proces klimatskih promjena."

Latif je izuzetno miran čovjek, ali se prilično uzbudi kada uvijek iznova mora objašnjavati zašto promjena klime nije izmišljotina. Na kraju krajeva, baš on je još 2008. iznio pretpostavku da bi porast temperature mogao stagnirati - na užas mnogih kolega.Ocean kao skladište topline

Stvar je u tome što oceani, koji čine najmanje dvije trećine Zemljine površine, mogu skladištiti toplinu na duži vremenski period. To se posebno odnosi na duboka mora, konkretno na barem 800 metara dubine. Ova pretpostavka je uvjerljiva i dijele ju mnogi istraživači. Međutim o tamnim morskim dubinama se malo toga zna, ima vrlo malo pouzdanih podataka. Zato Latif neprestano naglašava koliko je važno bolje istraživanje dubokih oceanskih prostranstava: „Poznajemo površinu Mjeseca, ali malo znamo o morskim dubinama."

U pitanju kredibilitet stručnjaka

Jedna stvar je jasna: klima je veoma komplicirana stvar. Istraživači ne mogu sa sigurnošću reći koji faktori i u kojoj mjeri utječu na razvoj klime. Modeli i proračuni su više puta prilagođavani i tako približavani realnosti. Ali problem s klimatskim promenama je u tome što su često i prerano skicirani scenariji smaka svijeta - kao posljedice globalnog zagrijavanja.

I zato, kada se čuje vijest da se Zemlja ipak ne zagrijava, to šteti kredibilitetu stručnjaka za klimu, kaže meteorolog Sven Plöger. Ljudi postaju sumnjičavi dodaje on: „Samo 39 posto Nemaca se plaši klimatskih promena, dok je prije nekoliko godina ta brojka iznosila oko 60%."

To naravno ide na ruku takozvanim skeptičarima klimatskih promjena, a ne smijemo zaboraviti ni industriju i "interesne grupe koje žele ostvariti neke svoje ciljeve", kaže Plöger.

Smrdljivi ugljični dioksid

Pritom je skepticizam veoma važan, naglašava Plöger. Svaki znanstvenik bi svoj rad trebao stalno dovoditi pod znak pitanja. Među klimatolozima se uvijek iznova raspravlja o različitim gledištima. Ali, postoji suglasnost u tome da čovjek doprinosi globalnom zatopljavanju, između ostalog emisijom tona i tona ugljičnog dioksida. To se mora radikalno smanjiti, slažu se stručnjaci za klimu. Mojib Latif navodi brojke: „Potrebno nam je smanjenje od 80 posto i to diljem sveta."

To je ambiciozan cilj, ali nerealan, obzirom na blokadu SAD-a, Kine i Poljske, koji se tome protive u okviru međunarodnih pregovora. Ugljični dioksid je nevidljiv i bez mirisa i tako nikome nažalost ne smeta, žali se Sven Plöger i postavlja retoričko pitanje: „A da smrdi i da je s povećanjem količine ugljičnog dioksida smrad sve gori, što mislite, koliko brzo bi se učinilo sve što je moguće da smrad nestane?"